Plenkovićeva Vlada obećava da će do kraja mandata donijeti dva zakona, jedan o nacionalnoj mirovini, a drugi o njegovateljima za starije.

Hrvatska će do kraja 2020. donijeti zakon o uvođenju nacionalne mirovine te zakon o njegovateljima za starije od 65 godina, prema nacrtu strategije socijalne skrbi za starije osobe 2017. – 2020.

HDZ je na prošlim izborima obećao da će osobama koje nisu sposobne privređivati i raditi osigurati nacionalnu mirovinu u iznosu od najmanje 40% minimalne plaće, što bi po sadašnjoj vrijednosti neto minimalca bilo 1048 kuna.

Strategiju je pripremilo ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, no ona ne navodi mogući iznos mirovine, već najavljuje sveobuhvatnu analizu u kojoj će “sagledati taj novi institut u odnosu na broj ljudi koji živi u siromaštvu ili riziku od siromaštva, u odnosu na trenutačnu visinu starosne mirovine za 15 godina staža, odnosno mirovinu ostvarenu na temelju rada i ostvarenih plaća, u odnosu na naknade koje se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi, u odnosu na stanje na tržištu rada, u odnosu na činjenicu je li osoba nositelj prava vlasništva, je li osoba bila u radnom odnosu te uplaćivala doprinose ili nije nikada radila te s osobitim osvrtom na problematiku žena koje žive u ruralnim područjima, a koje su osobito pogođene siromaštvom”.

Puno je otvorenih pitanja na koje Vlada ne nudi odgovore, pa je nejasno zašto je požurila prije nego što je snimila stanje. U prijedlogu nema podatka koliko bi starijih osoba moglo primati nacionalnu mirovinu niti koliko bi ta obaveza stajala državu, no zanimljivo je da Ministarstvo socijalne skrbi, kao autor strategije, navodi da će novac za isplatu osiguravati resor ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Očekuje se da bi prve isplate bile 2021. godine. Postojeći demografski podaci su nepovoljni. Hrvatska je sredinom prošle godine imala 800 tisuća starijih od 65 godina, a broj starijih od 85 godina (75 tisuća osoba) jednak je broju stanovnika Varaždina i Čakovca zajedno.

Premda se posljednjih 15 godina svako malo spominje uvođenje nacionalne mirovine, država ipak nema točan podatak koliko osoba treba takvu pomoć. Dosad su iznošene različite brojke i kretale su se od 20.000, 65.000 pa i do 100.000 starijih koji nemaju minimalnih 15 godina staža za starosnu mirovinu.

Osnovni preduvjet za isplatu nacionalne mirovine bio bi 15 godina boravka na području RH. Do kraja 2020. bi se donio i zakon o njegovateljima za starije, koji bi ublažili manjak domova za sve koji ga žele, piše Večernji list.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost