Fokus na zapošljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

Autor: Marija Brnić , 02. prosinac 2015. u 08:21
Muškarci češće koriste potpore za samozapošljavanje/FOTOLIA

Prema analizi HZZ-a, u odnosu na 2011. godinu kada su ukupne potpore aktivnom zapošljavanju bile 390 milijuna kuna, u 2014. one su povećane za 149 posto, na 973 milijuna kuna.

Mjere aktivne politike zapošljavanja u mandatu Vlade Zorana Milanovića doživjele su značajne promjene – izdvajanja države za paket mjera koje provodi Hrvtski zavod za zapošljavanje osjetno su povećana, a fokus je s obrazovanja nezaposlenih prebačen na poticanje zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, čime se mladim nezaposlenim osobama osigurava početno radno iskustvo.

Prema analizi HZZ-a, u odnosu na 2011. kada su ukupne potpore aktivnom zapošljavanju bile 390 mil. kuna, u 2014. one su povećane za 149 posto, na 973 mil. kuna. Polovica tog iznosa u 2014. iskorištena je za mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a u odnosu na 2011. kada je ta mjera uvedena, iznos je veći čak za pet i pol puta. U 2011. je, pak, najizdašnija bila potpora države mjeri za obrazovanje nezaposlenih, u što je bilo uloženo 123 mil. kuna, no taj se iznos u međuvremenu istopio za oko 100 mil. kuna.

Jedina mjera koju se nastavilo jednako podupirati jest potpora za javne radove. Broj novouključenih korisnika pratio je i financijske okvire potpora, pa je kroz mjeru obrazovanja s gotovo 16 tisuća novih korisnika u promatranom razdoblju pao na 1822, a u osposobljavanju bez radnog odnosa broj novih korisnika porastao je sa 4,7 na 14,3 tisuće. Žene su nešto više koristile potpore, s tendencijom rasta zbog mjere zapošljavanja bez radnog odnosa u kojoj one dominiraju, dok su muškarci češći korisnici potpora za samozapošljavanje.

Za razliku od ranije, potpore sve više koriste mladi i obrazovaniji. No, efekti i dalje nisu prisutni u trendovima na tržištu rada. Iz HGK, analizirajući podatke za listopad, procjenjuju da će 2015. biti sedma uzastopna godina pada broja zaposlenih, što će Hrvatsku, uz Grčku i Španjolsku, staviti među tri članice EU s najnepovoljnijim stanjem na tržištu rada.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Nije turizam toliko kriv koliko mentalitet. Turizam je neutralan: koliko dobar toliko i loš. Loš zato jer je super za nepismenost i neobrazovanje i za sve što čovjeka pretvara definitivno u robu, u ovom slučaju u konobara koji nikako da napravi taj iskorak po kojem bi došao do nekih viših sadržaja. Jer ovako mu je super: ima zimmer frei, ljeti radi, po zimi se razbija alkoholom, knjiga ga ne interesira jer koji će mu k…. knjiga i obrazovanje, što će on učit i razbijati time glavu a da mu to u životu nikad ne koristi. Obrazovani i intelektualci su danas u našem društvu građani drugog reda. Obrazovanje i znanje se nimalo ne cijeni. Danas je važno da si mlad, da dobro izgledaš, da se uvlačiš šefovima bez nekih svojih misli i ideja na poslu, bez savjesti, poštenja i ideala, jer to je danas nepoželjno. To je danas posve normalna stvar i nitko i ne misli da može biti drukčije ili da ponudi nešto drugo. To je neopisivo perverzna situacija u koju su svi utonuli i žive rutinski po njenim pravilima.

New Report

Close