Ekonomski institut očekuje rast BDP-a od 0,2 posto u 2015.

Autor: Poslovni.hr/Hina , 29. siječanj 2015. u 12:30
Arhivska fotografija: Boris Ščitar / Pixsell

Također se očekuje kontinuirano smanjenje državne potrošnje.

Ekonomski institut, Zagreb očekuje rast BDP-a od 0,2 posto u 2015. i 0,9 posto u 2016. godini. Sadašnja procjena pada BDP-a za 0,6 posto u 2014. i blagog rasta u 2015. ne razlikuje se od ranijih prognoza. Očekuje se da će ove godine negativan doprinos osobne potrošnje rastu biti zaustavljen učincima promjena u porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 1. siječnja, iako će razduživanje, nisko povjerenje potrošača i visoka nezaposlenost i dalje djelovati u suprotnom smjeru.

Blagi rast investicija u trećem tromjesečju prošle godine te znaci oporavka industrijske proizvodnje nagovještavaju da bi tijekom ove godine, pod pretpostavkom ostvarenja planiranih investicija i uspješnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, moglo doći do zaokreta od negativnog u pozitivan trend i daljnjeg jačanja pozitivnog trenda tijekom 2016. Očekuje se nastavak trendova rasta izvoza i uvoza, ali uz izvjesno usporavanje.

Također se očekuje kontinuirano smanjenje državne potrošnje. Prognozirani blagi oporavak opće gospodarske aktivnosti u ovoj, i nešto jači u sljedećoj godini, bit će popraćen smanjenjem stope nezaposlenosti i udjela proračunskog deficita u BDP-u, premda će poboljšanja ipak biti vrlo skromna. Neizvjesnosti oko ostvarenja prognoza tiču se ponajprije parlamentarnih izbora krajem ove godine i njihovog utjecaja na ekonomsku politiku, što će djelomično ovisiti i o dinamici odnosa Vlade i novoizabrane Predsjednice. Kratkoročni i srednjoročni rast gospodarstva ovisit će ponajprije o strategiji Vlade u pogledu provedbe potrebnih reformi općenito, a posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a, u čemu će biti značajno i stajalište Europske komisije.

Prema službenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju 2014. bio 0,5 posto manji nego u isto vrijeme 2013. Iako se procjenjuje da je u zadnjem tromjesečju BDP padao nešto sporije, to usporenje pada najvjerojatnije nije bilo dovoljno da promijeni procijenjenu stopu rasta za cijelu godinu od -0,6 posto. Mjesečni pokazatelji za posljednje tromjesečje prošle godine pokazuju da se makroekonomski trendovi nisu značajnije promijenili pa će na oporavak trebati još pričekati. Nakon snažnijeg rasta industrijske aktivnosti početkom prošle godine, nakon koje je uslijedio pad, a zatim i stagnacija sredinom godine, u trećem je tromjesečju došlo do ponovnog rasta. Prema podacima za prvih jedanaest mjeseci, kumulativna je industrijska proizvodnja bila veća nego u istom razdoblju 2013. pa bi 2014. mogla biti prva godina nakon početka recesije u kojoj je zabilježen pozitivan rast industrijske proizvodnje.

Posljednji podaci pokazuju da je u trećem tromjesečju zaustavljen i negativan trend građevinske aktivnosti. Sudeći prema podacima o broju noćenja i bilanci plaćanja, turistička se sezona pokazala uspješnom. Obujam trgovine na malo ostao je tijekom 2014. gotovo nepromijenjen. Broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti su smanjeni, ali to se nije pretočilo u povećanje broja zaposlenih i stope zaposlenosti, tako da je u studenom omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika pao na rekordno nisku razinu.

Sezonski prilagođeni podaci pokazuju da je blagi rast osobne potrošnje, zabilježen u prvom polugodištu, gotovo potpuno poništen padom u trećem tromjesečju. Glavni je čimbenik tog negativnog kretanja pad dohodaka kućanstava zbog smanjenja zaposlenosti. Uslijed nastavka razduživanja kućanstava, povjerenje potrošača je i dalje nisko. U takvim uvjetima, do većeg smanjenja osobne potrošnje nije došlo samo zbog pada opće razine cijena. Nakon rasta u prva tri tromjesečja 2014., državna je potrošnja u trećem tromjesečju stagnirala. Stagnacija je vjerojatno bila samo privremena pa se čini izvjesnim da je u
posljednjem tromjesečju došlo do daljnjeg smanjenja državne potrošnje. Kod investicija je nakon izraženog pada tijekom prvog polugodišta, u trećem tromjesečju došlo do blagog rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, što može biti znak da je negativan trend zaustavljen. Slabu investicijsku aktivnost treba pripisati ponajprije podbačaju planiranih investicija javnog sektora, ali i nemogućnosti jačanja privatnih investicija u uvjetima razduživanja i neizvjesnosti. Izvoz i uvoz u prvom su polugodištu zabilježili neočekivano visoke stope rasta, prvenstveno zbog učinka promjena u metodologiji prikupljanja statističkih podataka po ulasku u EU, ali je u trećem tromjesečju taj učinak iščeznuo, a stope rasta vratile su se na umjerene pozitivne veličine.

Prognoza stope rasta BDP-a nije promijenjena u odnosu na onu od prije tri mjeseca. Prognostičari Ekonomskog instituta, Zagreb smatraju da trendovi ključnih indikatora iz druge polovine 2014. daju nagovijestiti da će ove godine doći do blagog oporavka gospodarstva. Očekuje se, međutim, stopa rasta od svega 0,2 posto. Prognoza se temelji na očekivanjima da će promjene u porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. siječnja zaustaviti pad osobne potrošnje; da će uslijed znakova blagog oporavka i povlačenja većeg iznosa sredstava iz fondova EU-a doći do promjene trenda investicija iz negativnog u pozitivan; da će se trend rasta izvoza, iako usporen, nastaviti; te da nastavak pada državne potrošnje neće biti dovoljno velik da poništi rast ostalih komponenti BDP-a. Očekuje se također da će ovi trendovi ojačati u 2016. godini, za koju je prognoziran rast od 0,9 posto.

Nekoliko je čimbenika neizvjesnosti, koji mogu utjecati na ostvarenje prognoza. Parlamentarni izbori krajem ove godine ili početkom sljedeće mogli bi utjecati na spremnost Vlade na provedbu značajnijih reformi, posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji. Također, ostaje vidjeti koliki će utjecaj imati novoizabrana Predsjednica, koja je najavila pritisak na Vladu da učini odlučnije reformske poteze. Kako u predizborno vrijeme obično postoji tendencija smanjenja fiskalne discipline, opseg i razmjeri konsolidacije u ovoj godini ostaju neizvjesni. Ta se neizvjesnost, zbog velikog udjela države u gospodarstvu, prenosi i na neizvjesnost u pogledu opće gospodarske aktivnosti i konačno stope rasta BDP-a. Dodatni politički čimbenik jest i stajalište Europske komisije o naporima Vlade prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a. Konačno, među političkim je čimbenicima i prošlotjedna odluka Vlade da na probleme dijela stanovništva s kreditima u švicarskim francima odgovori odlukom o fiksiranju tečaja HRK/CHF za te kredite na rok od godinu dana. Time je kratkoročno smanjena neizvjesnost za one pogođene jačanjem franka, ali ostaje pitanje koliko takva odluka, s obzirom na to da je Vlada njenim donošenjem pokazala spremnost na selektivan tretman, doprinosi neizvjesnosti u širem smislu i dužem roku.

Komentirajte prvi

New Report

Close