Ekonomski institut Zagreb (EIZ) procjenjuje da bi ove godine gospodarski rast mogao biti 0,5 posto, a stopu rasta BDP-a iznad jedan posto očekuju tek 2016. godine.

Prethodne prognoze EIZ-a time su pozitivno revidirane za 0,1 postotni bod za ovu godinu te za 0,2 postotna boda za 2016. godinu, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju najnovijih ekonomskih prognoza Instituta.

No, analitičari EIZ-a smatraju kako bi stopa gospodarskog rasta trebala biti barem četiri posto godišnje, i to kontinuirano kroz duže razdoblje, a kako bi se zaustavio rast javnog duga i obuzdao deficit.

"Na vrlo optimistična očekivanja da bi BDP ove godine mogao rasti iznad jedan posto Institut ostaje konzervativan, jer se trenutno raspolaže uglavnom tek s podacima s kraja prvog polugodišta, ali i zbog kretanja CEIZ indeksa, koji govori da kretanja u trećem kvartalu ove godine možda i neće biti tako optimistična", kaže urednica EIZ-ove publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly Marina Tkalec.

Naime, početkom rujna je EIZ objavio kako je CEIZ indeks u srpnju zabilježio vrlo blag porast vrijednosti od 0,004 boda u odnosu na prethodni mjesec te 1,7 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec prošle godine te da njegova vrijednost "upućuje da jačanje ekonomske aktivnosti koje traje od trećeg tromjesečja prošle godine još uvijek nije poprimilo stabilan uzlazni zamah".

Ipak, kaže Tkalec, prognoza za ovu godinu blago je revidirana na gore zbog pozitivnih kretanja u praktički svim komponentama BDP-a.

Tako je vidljiv blagi rast osobne potrošnje, dobrim dijelom zbog izmjena u oporezivanju dohotka, a usprkos tome što krediti ne rastu. No, dok krediti ne počnu bilježiti rast teško je očekivati značajniji rast osobne potrošnje, ističe Tkalec.

Također, pozitivnijoj je prognozi doprinio i oporavak građevinskog sektora zabilježen u prvoj polovici ove godine, uslijed čega u EIZ-u ove godine očekuju povećanje investicija za 1,9 posto u ovoj te dva posto u idućoj godini, a pozitivan se doprinos i dalje očekuje i od vanjske trgovine.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Zbog promjene metodologije realno je teško pratiti istinska kretanja u izvozu i uvozu, no bilanca je pozitivna te ima pozitivan učinak na BDP, i to je jedino važno, rekla je Tkalec. Pritom je dodala kako se ne bi usudila ponoviti ocjene kako je to posljedica više konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, već se prije radi o utjecaju oporavka najvažnijih trgovinskih partnera, poput Slovenije, Njemačke, a u posljednje vrijeme i Italije.

U ovoj godini u EIZ očekuju i nastavak rasta javne potrošnje, i to za 0,2 posto, jer je "predizborna kampanja u punom jeku, što znači da su državne financije trenutno više u funkciji nadolazećih izbora, nego pridržavanja proceduri prekomjernog deficita, odnosno suzbijanja deficita i javnog duga".

Tako se u publikaciji navodi da se "i prijedlozi određenih zakona koji su u postupku, npr. zakona koji bi trebao riješiti problem kredita u švicarskim francima ili promjene zakona o socijalnoj skrbi, čine više populističkim mjerama nego stvarnim reformskim potezima".

Ipak, javna bi potrošnja, očekuju u Institutu, trebala pasti za 1,4 posto u 2016., odnosno prvoj godini mandata nove Vlade, koja je idealna za čvršću fiskalnu konsolidaciju.

Značajnije promjene ne očekuju kod tečaja kune u odnosu na euro, osim u slučaju ostvarenja rizika koji se povezuju uz konverziju kredita u "švicarcima" u eurske kredite.

Pritom je Tkalec kazala kako je njihova zamjerka zakonskom rješenju za ovaj problem to što nije u potpunosti jasno hoće li ono olakšati živote dužnicima kojima je stvarno teško vraćati te kredite ili ide na ruku špekulantima.

"Ako će i porezni obveznici snositi dio troška, jer će izostati proračunski prihodi od poreza na dobit banaka, onda građani trebaju transparentno i jasno znati za koga točno plaćaju taj trošak", istaknula je Tkalec, dodajući da nije nemoguće da će se izostanak tih poreznih prihoda morati nadoknađivati drugima.

Ovo rješenje nosi i poruku da država može svaki put ulaziti u ugovorne odnose te se građani mogu opustiti i računati da će se država pobrinuti za njih ma kako se rizično ponašali, upozorava Tkalec.