Banke koje ostvaruju profite i u petoj godini krize mnogima su bolna točka, no premda je u prošloj godini bruto dobit banaka prije oporezivanja iznosila 3,45 milijardi kuna, ta brojka skriva dramatične razlike među pojedinim kreditorima, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za 2012. koje je objavila Hrvatska narodna banaka. Ti podaci ukazuju da je domaći bankarski sektor podijeljen na dva pola među kojima se razlike svakodnevno povećavaju. Čak 12 banaka od 31 koliko ih posluje u Hrvatskoj, poslovanje u prošloj godini završilo je u minusu, a njihov kumulativni gubitak iznosi 472 milijuna kuna. Najdublje u minus potonula je državna Croatia banka koja je podvukla crtu pod 130 milijuna kuna gubitka.

Tiha uplata
Iskazivanje tolikog gubitka ne bi bilo ni moguće da država u prosincu nije potiho Croatia banku dokapitalizirala sa 200 milijuna kuna što joj je omogućilo da nakon iskazivanja gubitka održi visoku stopu adekvatnosti kapitala iznad 17 posto. Upravo se Croatia banka spominje kao alternativna platforma oko koje bi se konsolidirala nekolicina manjih banaka, no i dalje je neizvjesno koliko će taj proces kolidirati s tužbom nekadašnjih dioničara koji su bez dionica ostali pokretanjem sanacijskog procesa. Osim neproporcionalnog gubitka u odnosu na veličinu u Croatia banci, značajnih 110 milijuna kuna gubitka iskazala je nekadašnja Volksbanka. Gubitak u toj banci očekivana je posljedica ‘generalnog čišćenja’ portfelja koje provodi banka nakon što ju je u proljeće prošle godine preuzeo ruski Sberbank i promijenio strateški smjer. U procesu čišćenja je i Kentbanka, nekadašnja Banka Brod, koja je iskazala 27,6 milijuna kuna minusa.

Supervizorske mjere
Kod preostalih gubitaka uglavnom nema većih iznenađenja i redom se radi o manjim kreditorima koje se zbog svoje veličine i tržišne niše teže nose s krizom od velikih konkurenata.
Centar banka, i sama u procesu restrukturiranja od strane fonda rizičnog kapitala, iskazala je 66,8 milijuna kuna gubitka, dok je Banka Kovanica u vlasništvu talijanske Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino objavila gubitak od 57,7 milijuna kuna. S obzirom na to da je stopa adekvatnosti kapitala u toj banci pala ispod zakonskog minimuma na 10,17 posto u banci su pokrenute supervizorske mjere. U duljem vremenskom periodu to znači da će HNB od talijanskog vlasnika zahtijevati novu financijsku injekciju. Ne bude li vlasnik spreman na takav potez, ponovno bi se mogla aktualizirati ranija priča da bi na vlak za konsolidaciju malih banaka mogla ukrcati i Kovanica što su prije nekoliko mjeseci iz nje oštro odbacili kao zaključeni dogovor.

Slijedi pospremanje
Također, s gubitkom su poslovale Karlovačka banka (25,7 milijuna kuna), Veneto (14 milijuna kuna), kao i Vaba (11,4 milijuna kuna) koju je nedavno preuzeo većinski vlasnik Centar banke fond Alternative private equity i tek kreće u ‘pospremanje’. Godišnje minuse, ali ispod  granice od deset milijuna kuna, imale su i Primorska (9,4 milijuna kuna), Nava (8,2 milijuna kuna), Tesla štedna banka (5,9 milijuna kuna) te austrijska BKS banka (5,5 milijuna kuna).