Dubrovčani nezadovoljni jer gosti s kruzera premalo troše

Foto: Grgo Jelavić / Pixsell Foto: Grgo Jelavić / Pixsell

Sezona kruzera, koja je otvorena prije dva tjedna u Dubrovniku, redovito se najavljuje kao posebna uzdanica hrvatskog turizma i gospodarstva uopće.

Sezona kruzera, koja je otvorena prije dva tjedna u Dubrovniku, redovito se najavljuje kao posebna uzdanica hrvatskog turizma i gospodarstva uopće, dok stručnjaci upozoravaju da kruzere prate znatno veći negativni okolišni učinci koji ostaju skriveni.

Stručnjak zagrebačkog Instituta za turizam Hrvoje Carić ističe u međunarodnom znanstvenom časopisu da problem kruzera nije vidljiv zbog više razloga, ali da njegovi negativni učinci dolaze na naplatu kroz tzv. negativne eksternalije, odnosno opterećenja okoliša koja se ne iskazuju kao troškovi proizvodnje.

Statistike kružnih putovanja

Prema podacima Hrvatskog statističkog zavoda, tijekom 2014. u Hrvatskoj je ostvareno 705 kružnih putovanja stranih brodova s 1,02 milijuna putnika, koji su u Republici Hrvatskoj boravili u prosjeku dva dana. Ne postoje, međutim, službeni podaci o prihodima Hrvatske od kruzera.

Glasnogovornica Ministarstva turizma Eva De Zan objašnjava da „nažalost, Državni zavod za statistiku niti Hrvatska narodna banka ne vode statistiku na način da imamo podatke koliki dio turističkog prometa, niti prihoda otpada na pojedine turističke proizvode“.

Ona nas je uputila na stručnjake Instituta za turizam koji su prije nekoliko godina objavili da jednogodišnji prihod od kruzera iznosi 52,8 milijuna eura.

Mediteran, kome pripada i Hrvatska, općenito je najintenzivnija turistička regija u svijetu i drži 18 posto svjetskog tržišta u kružnih putovanja. Među deset najprometnijih luka u svijetu, pet ih je s Mediterana.

Europsko tržište do 2016. godine očekuje najmanje 20 novih kruzera, većina od kojih će imati kapacitete između 3200 i 4900 putnika, ističe se u izvješću Europskog vijeća za kruzere i dodaje da će se razvoj kruzing turizma u ovoj regiji temeljiti na privlačenju mega-kruzera od 2000 putnika i više.

Moderni kruzing turizam počeo je sredinom 1960-ih na Karibima, koji i dalje ostaju vodeće svjetsko tržište. U svijetu danas postoji 380 kruzerskih putovanja s kapacitetom od 460 tisuća putnika. U 2012. ti su brodovi ugostili gotovo 21 milijun putnika.

Pomorska krstarenja imaju značajan gospodarski utjecaj, koji je teško točno valorizirati ali pored njega treba težiti jačanju indirektnog utjecaja i generiranju radnih mjesta u datom području, ističe Ivica Benić iz Dubrovnika u domaćem znanstvenom časopisu.

No navodi i neplanirane i stihijske utjecaje koji mogu biti, kako kaže, kobni za neku društvenu sredinu, poglavito koja nema strategiju razvoja. To se, ističe on, događa u hrvatskim gradovima, jer ne postoji razvojni plan dolaska kruzera koordiniran s elementima održivog razvoja

Kruzeri produžuju sezonu i gradovima koji su uključeni na njihove putanje dovodi veliki broj turista. Stoga se neki hrvatski gradovi nastoje ubaciti na njihove rute i prilagođavaju tim plovećim grdosijama svoje lučke infrastrukture. I gradski oci Dubrovnika, grada koji ponekad s kruzera dnevno primi i po deset tisuća putnika, ističu uglavnom pozitivne strane, ali građani sve više negoduju tvrdeći da turisti svojom masovnošću paraliziraju gradski život i – da premalo troše.

Hrvatski kruzing turizam, koji gotovo u 70 postotnom opsegu otpada na Dubrovnik, tijekom prošle godine smanjio je broj putovanja u odnosu na prethodnu godinu za 15 posto, broj putnika za 17,5 posto, a ukupan broj dana boravka tih putnika za 6,3 posto.

Onečišćenja s kruzera

Stručnjaci upozoravaju da svojom masovnošću kruzeri intenzivno onečišćuju okoliš. Hrvoje Carić u tekstu koji se u travnju pojavio u digitalnom obliku međunarodnog časopisa „Journal of Cleaner Production“ te čeka objavljivanje u njegovom papirnom izdanju, navodi da, primjerice, kruzer kapaciteta tri tisuće gostiju proizvede dnevno 10,5-12 tona krutog otpada, 1203 kg ugljičnog dioksida po jednom kilometru plovidbe, velike količine otpadnih voda različitih kategorija, te čak 390-480 kg opasnog otpada.

Koristeći te spoznaje Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja za hrvatski dio Jadrana, ne računajući posredne štete, sedmerostruko premašuju financijske koristi za hrvatsko gospodarstvo. Naime, dok jednogodišnji prihod od kruzera koji je uzeo u obzir iznosi 52,8 milijuna eura, troškovi opterećenja okoliša iznose čak 390 milijuna eura.

Negativan učinak kruzera najviše zabrinjava u pogledu zemalja u razvoju i tranzicijskih zemalja, jer njihovi nacionalni sustavi nemaju razvijene zakonodavne i izvršne mehanizme za kontrolu i upravljanje onečišćenjem, kaže Carić. On navodi niz konvencija i njihovih aneksa poput MARPOL-a (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova), koji nude mehanizme za zaštitu okoliša, ali ih te zemlje najčešće nisu u stanju provoditi.

Razlozi su u niskom standardu funkcioniranja gospodarenja otpadom i u protuzakonitom ponašanju kruzera. Primjerice, kruzeri koriste visokosumporna goriva kako bi smanjili vlastite troškova poslovanja, i prebacit će svoj rad na niskosumporna goriva „u skladu s posebnim propisima u pojedinim područjima“.

Upravo stoga upada u oči podatak Državnog zavodu za statistiku, prema kome je tijekom 2013. Dubrovnik višestruko nadmašio sve druge mjerne postaje po količini taloženja sumpora. Sumpor je najznačajniji uzročnik kiselih kiša i sušenja šuma pa se međunarodna tijela bora za njegovo smanjivanje u okolišu. Dok preporučene granične vrijednosti iznose 2 – 5 kg/ha taloženja sumpora, na većini postaja u Hrvatskoj iznose 2 - 6 kg/ha, u Rijeci 11 kg/ha, a u Dubrovniku čak 31,13 kg/ha!

Nerazvijen sustav zaštite okoliša

U manje razvijenim nacionalnim sustavima nedostaje sredstava za praćenje onečišćenja zraka s brodova na kružnim putovanjima, ističe Carić.

Na upit Ministarstvu zaštite okoliša i prirode (MZOIP) upućen 10. travnja – kako MZOIP nadzire i procjenjuje utjecaje na okoliš turističkih aktivnosti kruzera, koliko je do sada na tom području evidentirano slučajeva kršenja zakona, kolike su izravne štete izračunate od posljedica kruzing turizma po okoliš, koje su mjere zaštite poduzete i koje su sankcije izrečene za te primjere onečišćenja okoliša - nije stigao nikakav odgovor.

Iz Ministarstva turizma pak ističu da se „vodi stroga kontrola i primjenjuju mjere za minimiziranje utjecaja međunarodnog kruzinga na okoliš. Prema Strategiji razvoja turizma do 2020.godine, osnovni resurs za razvoj turizma je prostor i njegova očuvanost. Prema tome, želimo unaprijediti proizvod i promociju hrvatskih kruzing destinacija, ali i ustrojiti učinkoviti sustav zaštite okoliša i prirode“, kaže se u odgovoru.

Međutim, Carić u znanstvenom časopisu piše da je to višedimenzionalan problem koga uzrokuje zajednički nemar vlasti i kruzerskih tvrtki, te ističe da ti troškovi dugoročno padaju na ekosustave od kojih živi domaći turizam.

Da su kruzeri skloni prebaciti svoje troškove na lokalne okoliše pokazuju primjeri iz razvijenih sustava zaštite okoliša. Carić navodi podatke prema kojima su američke vlasti nakon pokretanja tužbi protiv kruzerskih tvrtki za ilegalno onečišćenje, u desetogodišnjem razdoblju (1996-2006) prikupile zahtjeve u iznosu od 100 milijuna dolara.

Države u razvoju i tranziciji vide turizam kao panaceju za rješavanje problema pristupa međunarodnim valutama i tamošnji donositelji odluka poduzimaju analize degradacije prirodnih resursa najčešće tek kad se prekorači dopustiva granica, piše Carić.

Kad materijalni i nepovratni problemi postaju vidljivi, oni često negativno utječu na atraktivnost destinacije, i pomažu njezinu padu, ističe Carić.

Globalni je trend gradnja sve većih brodova na kružnim putovanjima, koji sve kraće borave u luci, što smanjuje vrijeme koja turisti provode na kopnu i prilike za trošenje novca na domaćim odredištima. U isto vrijeme, utjecaj na okoliš postaje sve intenzivniji, zaključuje Hrvoje Carić s Instituta za turizam.

Piše: Ivo Lučić

Komentari (8)
  • miami
    miami 17:38 20.4.2015.

    Isto ti je Andy i sa policijom. Dok su dobrovački policajci na godišnjem,
    ili rentaju apartmane…naša policija dolazi raditi na more..

  • Andy
    Andy 16:19 20.4.2015.

    Zadnji put za boravka u DU bio je neki požar iznad ceste. Ekipa Dubrovčana njih (cca 20-30) su zamišljeno satima gledali požar i pitali kad će doći “neki vatrogasci iz Slavonije da to gase”. Nitko se nije ni mrdnuo da bi telefon okrenuo. Uglavnom “za požare su zadužena DVD koja to besplatno gase, mi se ne moramo za to brinuti” tip spike prevladava u glavama ekipe.
    Na Stradunu pitah prodavača zašto je kava toliko skupa, ne brine li se tko će mu sljedeći put doći? Odgovor je: “Meni je bitno da ga jedanput oderem i ne brinem se hoće li ponovno doći”.

  • Moller
    Moller 15:54 20.4.2015.

    nekada su morali izlaziti na more da bi ih opljačkali, danas im sami dolaze na kopno da ih pljačkaju, opet nisu zadovoljni, eto što je ljudska pohlepa

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve