Državna poduzeća planiraju veću dobit i manja ulaganja

Autor: Marija Brnić , 19. listopad 2014. u 22:00
Najveći dio najavljenih ulaganja otpada na energetiku/Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Uprave javnih i državnih tvrtki žele smanjiti ukupne gubitke s 417 milijuna na 95,5 milijuna kuna.

Javna i državna poduzeća u narednoj godini očekuju, ukupno gledajući, povećati neto dobit s očekivanih 1,4 milijarde na 1,7 milijardi kuna, a gubitke srezati s 417 milijuna na 95,5 milijuna kuna, no investicije bi im prema prvim procjenama trebale biti manje nego što su planirane za ovu godinu.

U planu upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu, o kojem javna rasprava upravo danas završava, poduzeća s liste onih od strateškog i posebnog značaja za RH, najavljuju oko 11,5 milijardi kuna investicija za 2015., s tim da dio poduzeća nije naveo detalje planova i konkretne vrijednosti ulaganja.U investicijskom programu za 2014., koji je Vlada usvojila u prosincu prošle godine, državna su poduzeća za ovu godinu trebala investirati osjetno više, čak 13,9 milijardi kuna.
 

Procjenjivalo se i da će ona u 2013. realizirati 12 milijardi ulaganja, no ljetos je objavljeno kako je bilo ostvareno 10,5 milijardi, što je za 200 milijuna kuna ispod razine ulaganja javnih tvrtki u 2012. Najveći dio ulaganja državnih poduzeća odnosi se na energetiku, željezničku i cestovnu infrastrukturu. HEP u elektrane, prijenosnu i distribucijsku mrežu zasad okvirno najavjuje 2,7 milijardi kuna ulaganja, a konačan plan bit će utvrđen do konca listopada. Uz dovršetak radova na postojećim kapacitetima, početak se najavljuje i za projekte TE Plomin C, kogeneracijske proizvodnje jedinice EL-TO Zagrebi i TE-TO Osijek, te odabir strateškog partnera za hidroenergetski sustav Kosinj/Senj, a nastavlja se i prirpema za realizaciju projekta gradnje HE Dubrovnik II.

Hrvatske ceste i HAC iduće godine po visini ulaganja će preskočiti HŽ Infrastruktura, koja u obnovu i modernizaciju pruga ulaže 1,6 milijardi kuna, a u gradnju novih 516 milijuna kuna. Hrvatske vode nastavljaju i u 2015. s ulaganjima, a snažan val zahvaća i zračne luke. Uz ZL Zagreb, koja će, u skladu s ugovorom, uz koncesionara u ime države uložiti 72 milijuna kuna, najviše će za nove kapacitete dati ZL Dubrovnik, 430 milijuna kuna ulaganja. U ZL Split sigurno ulažu 53 milijuna, no, napominju da to nije konačan plan, jer se predviđa početak nadogradnje putničkog terminala u vrijednosti od 450 milijuna kuna.

Komentirajte prvi

New Report

Close