Država odbila zahtjev RIZ-a za smanjenjem temeljnog kapitala

Temeljni kapital RIZ-a povećan je 2008., što su tada negativno dočekali radnici kao većinski dioničari/P. Macek/PIXSELL Temeljni kapital RIZ-a povećan je 2008., što su tada negativno dočekali radnici kao većinski dioničari/P. Macek/PIXSELL

U RIZ-u postupak pravdaju čišćenjem bilance. Traže od dioničara suglasnost za smanjenje kapitala za 63,6 mil. kuna, na 74,84 milijuna.

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao većinski dioničar RIZ-Odašiljača neće prihvatiti prijedlog o smanjenju temeljnog kapitala tvrtke, o čemu bi se trebalo izjašnjavati na redovitoj glavnoj skupštini potkraj kolovoza. Takav stav dade se iščitati iz njihove dopune predloženog dnevnog reda, no neslužbeno  doznajemo da iz CERP-a od vodstva zagrebačkog proizvođača odašiljača traže da za odobrenje smanjenja temeljnog kapitala podastru detaljnije akte i podrobnije elaboriraju takav potez.  

U RIZ-u postupak pravdaju čišćenjem bilance i svođenjem temeljnog kapitala na njegovu realnu vrijednost, no kako takav zahtjev dolazi u osjetljivom trenutku za većinskog vlasnika, kad se predviđa privatizacija tvrtki iz državnog portfelja koje nisu od strateške važnosti, a na tom popisu je i RIZ, ne iznenađuje osjetljivost CERP-a i davanje veće pozornosti rizovcima. Tim više što je sličan zahtjev na stolu bio i prije dvije godine. Tražilo se od dioničara pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala sa 138,45 milijuna kuna na 56 milijuna kako bi se pokrili gubici iz prethodnog razdoblja.

Tvrtka je posljednjih godina uspjela popraviti rezultate, osjetno je povećala ukupne prihode i bilježila neto dobit, no akumulirani gubici do kraja prošle godine dosegnuli su gotovo 62 milijuna kuna. Od dioničara RIZ-a Uprava sad traži suglasnost za smanjenje temeljnog kapitala za 63,6 milijuna kuna, na 74,84 milijuna, odnosno da nominalna vrijednost dionice s 370 kuna sklizne na 200 kuna. Temeljni kapital RIZ-a povećan je 2008. unošenjem 17 milijuna USD koje je tvrtka imala na računu Vojnog servisa Narodne banke bivše SFRJ, koji u vrijeme pretvorbe nije bio unesen, pa je država to učinila naknadno, povećanjem temeljnog kapitala sa 50 na 138,45 milijuna kuna.

Takva je odluka dočekana negativno od radnika, koji su kroz privatizaciju bili većinski dioničari RIZ-a i tražili su da sredstva pripadnu njima, a ne državi. Aktualna odbijenica RIZ-u za smanjenje kapitala, pak, ne znači i da se to pitanje neće opet otvoriti. I o tome će zadnju riječ, kao većinski vlasnik, opet imati država, kojoj je prodaja 55-postotnog udjela u RIZ-u već uvrštena u prijedlog plana upravljanja državnom imovinom za 2016., no koji iz tehničkih razloga formalno nije usvojen i čeka novu Vladu.

To znači i da će se RIZ-ova privatizacija aktualizirati već dogodine, a prije toga će se još jednom razmotriti je li smanjenje temeljnog kapitala povoljno i za državu i za samo poduzeće. Ono u što je u slučaju RIZ-a već država sigurna i što će poduprijeti na skupštini jest dopuna njegovih registriranih djelatnosti. RIZ će se upisati i za proizvodnju te remont i promet naoružanja i opreme, čime bi im se olakšalo dobivanje posla na skorom javnom natječaju Ministarstva obrane za remont naoružanja, koje je upravo RIZ proizveo početkom 90-ih. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!