Prema podacima glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića, sve je više zamjetan trend sklapanja nagodbi u sporovima u kojima je država jedna od stranaka. Bez angažmana suda daleko brže i s nesuporedivo manjim troškom završava u posljednje vrijeme sve veći broj započetih parnica. Tako je u posljednje dvije godine DORH postigao 3300 nagodbi sa strankama koje su tužile državu, a to je državu stajalo oko 300 milijuna kuna.

Zaostaci pravosuđa
“DORH je 2004. u predmetima iz građanske oblasti sklopio u ime države 800 nagodbi, a 2005. više od 2500. Većina tih sporova je radne prirode, a vezani su uz nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora i isplatu božićnica. Ministar financija Ivan Šuker obećao je još veću podršku za sklapanje nagodbi”, izvijestio je Bajić na konferenciji za novinare u Trakošćanu u povodu održavanja 4. okruglog stola o arbitraži i mirenju. Iako Bajić nije iznio detalje, očito je postignut ključan dogovor s Ministarstvom financija za postupno rješavanje dijela sporova teških ukupno 10 milijardi kuna, koje stranke potražuju od države, i to onih za koje je izgledno da će ih država izgubiti. Sve brojnije nagodbe države sa svojim tužiteljima do kojih dolazi već u ovoj početnoj fazi razvijanja alterativnog sustava rezultat su isključivo opredjeljenosti Vlade da učestalijim korištenjem mirenja i arbitraže dijelom riješi zaostatke pravosuđa te da se i ovdje usvoji taj važni standard EU. Kako je to komentirao predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, bit će teško, ali ne i nemoguće uz pomoć velike kampanje dosegnuti Finsku gdje 32 posto sporova završava u fazi mirenja. Iako je nezahvalno procjenjivati kojim će se tempom taj sustav razvijati, sudeći po jučerašnjim porukama ministrice pravosuđa Ane Lovrin i ministra finacija Ivana Šukera čini se kako i mirenje i arbitraža uživaju veliko povjerenje Vlade koja je spremna osigurati svaku vrst podrške, pa i one financijske. Ministar financija očekuje od DORH-a da procjeni koliko bi se iduće godine moglo postići mirenja u procesima koje vodi država. Taj resor kani, kako je rekao, osigurati što više novca kojim će smanjiti broj neriješenih predmeta na sudovima te tako postići velike uštede. Iz pretpristupnih fondova EU Vlada će u sljedeće dvije godine potrošiti 1,5 milijuna eura za edukaciju izmiritelja i jačanje svijeti u građana za korištenje mirenja.
“Znajući da su mnogi sudski procesi u tijeku i da će ove godine biti završeni, nažalost nemoguće ih je završiti mirenjem. Predvidjeli li smo 40 milijuna kuna za troškove mirenja, no Vlada je i ove godine predvidjela da će platiti oko 400 milijuna kuna ovrhe protiv države”, objasnio je Šuker.

Domaća arbitraža
Mirenja bi u Hrvatskoj trebala jačati ne toliko zbog problema pravosuđa koje treba rasteretiti pritiska, koliko zbog zadovoljstva stranaka brzinom postupka i mogućnošću da nadziru postupke. Pritom je upitno hoće li to značiti za zagrebačku arbitražu bitno više postupaka (između dva rata je imala po 10.000 sporova godišnje) jer se raspravlja treba li država početi redovito ugovorati njezinu nadležnost u svim poslovima koje zaključuje s privatnim, privrednim subjektima.
“Vlada podupire sve gospodarstvenike da prilikom sklapanja pravnih poslova ugovaraju domaću arbitražu. Osobno ću poduprijeti da se u ugovorima u kojima je država stranka sugerira ugovaranje domaće arbitraže. Prednosti su višestruke. Zagrebačka arbitraža je stručna i može udovoljiti svim potrebama našeg gospodarstva, vrlo je brza i zasigurno jeftinija od inozemne”, kazala je Lovrin.

Zbog mirenja troškovi manji 70 posto

Prema ministru financija Šukeru, Vlada podržava mirenje i arbitražu jer svaki spor koji se tako završi smanjuje troškove za 70 posto.
“Čim se odugovlači spor koji država nema izgleda dobiti, troškovi kamata bitno ga poskupljuju. Zbog niza sudskih sporova koji su pokrenuti jer bivša Vlada nije isplatila državnim službenicima božićnice i regrese koncem 2001. lani smo platili 350 milijuna kuna po osnovi sudskih ovrha. Da se to riješilo mirenjem, s tim bismo novcem riješili nekoliko puta više slučajeva. U odnosu na 10 milijardi kuna koje stranke utužuju od države tri milijarde se odnose na radne sporove koji se vode jer bivša Vlada nije poštivala prava iz kolektivnih ugovora koje potpisala”, kazao je Šuker. Ministrica Lovrin pozvala je sve građane i pravne subjekte da iskoriste mirenje u Centrima za mirenje pri HGK-a, HUP-u i HOK-u jer je to najbrži i nakraći način rješavanja sporova. Kazal je kako je u projekt mirenja zasad uključeno devet sudova, a prvi rezultati ohrabruju. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu od petnaest mirenja sedam je uspješno riješeno, u četiri je došlo do ogode, a tri su bila neuspješna.