Počela utrka za prodaju Petrokemije, dioničari traže Jaguštovu smjenu

Josip Jagušt nalazi se na čelu Petrokemije već tri godine Josip Jagušt nalazi se na čelu Petrokemije već tri godine

Od ljudi bliskih Petrokemiji saznajemo da dioničari nisu zadovoljni poslovnim rezultatima.

Pojedini dioničari Petrokemije, prije svih obvezni mirovinski fondovi, protive se ostanku Josipa Jagušta na mjestu predsjednika Uprave kutinskog proizvođača gnojiva i traže njegov odlazak prije nego se provede dokapitalizacija o kojoj bi Glavna skupština trebala odlučivati 15. srpnja.

Kako Poslovni dnevnik saznaje od ljudi bliskima Petrokemiji, dioničari nisu zadovoljni poslovnim rezultatima te smjerom u kojem Jagušt vodi konsolidaciju tvrtke. Po svemu sudeći, i  koalicijski partneri u Vladi su se složili da bi trebalo doći do promjena u vrhu Petrokemije prije nego Vlada proda za sada nepoznat broj dionica strateškom partneru. Koplja se lome i oko najavljene dokapitalizacije koja je do prije nekoliko mjeseci predložena u manjem iznosu nego je to na kraju dogovoreno među članovima Uprave i Nadzornog odbora. U prethodnoj raspravi su pojedini dioničari smatrali da je početna suma dokapitalizacije od oko 50 milijuna kuna koliko je trebala dati država određena prema drukčijem tumačenju bilance od strane Uprave te da će za dokapitalizaciju trebati najmanje 200 milijuna kuna. Isticali su loše poslovne rezultate Petrokemije i gubitke koji se moraju pokrivati. Petrokemija je u tri ovogodišnja mjeseca ostvarila prihod od 601,95 milijuna kuna, 126 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno se gubitak s lanjskih 2,2 milijuna kuna povećao na 56,3 milijuna.

Ukupni gubitak od 324,1 milijun kuna sanirat će se pojednostavljenim smanjenjem kapitala za 334,1 milijun kuna, a onda odmah slijedi povećanje temeljnog kapitala.  U pozivu na Glavnu skupštinu stoji da će se dokapitalizacija provesti za najviše 178 milijuna kuna. Dioničarima se, osim toga, ne sviđa im se način na koji Jagušt pristupa traženju strateškog partnera pri čemu su mu zamjerili autonomno djelovanje u razgovorima s potencijalnim kupcima. Sadašnji plan dioničara sastoji se u tome da se Petrokemiji nađe kupac nakon obavljene dokapitalizacije, a među zainteresiranim tvtkama spominju se austrijska, češka i ruska poduzeća. Tvrtka bi se svježim novcem od dokapitalizacije restrukturirala i modernizirala, što bi prema planu, trebalo povećati njezinu cijenu prilikom prodaje. Za sada nije poznato koliki će udio država, u čijem je vlasništvu 50,63 posto Petrokemijinih dionica,  prodati strateškom partneru.  

Londonske nekretnine
Za sada među suvlasnicima kao glavni favorit za partnera i koji ujedno pokazuje i najviše interesa, kako saznaje Poslovni dnevnik, stoji austrijski Borealis. Riječ je o tvrtki koja je u suvlasništvu  Petroleum Investment Company iz Abu Dhabija  i austrijskog OMV-a, te pojedini dioničari smatraju da je riječ o kompaniji koja na temelju svojega iskustva u proizvodnji sličnih proizvoda može biti dovoljno kvalitetan partner Petrokemiji koji će podržati razvoj važne tvrtke za kutinsku regiju. Pritisak na Jagušta da ode traje već neko vrijeme, a vrhunac je dosegnut nakon što je Poslovni dnevnik otkrio da u imovinskoj kartici nije prijavio stan u Londonu koji je kupio za 1,8 milijuna funti. Iako je Vlada nakon tog saznanja bila spremna za njegovu smjenu, a i sam Jagušt je ponudio svoj mandat, sindikat Petrokemije ustao je protiv potencijalne smjene i tražio da Jagušt ostane, što je na kraju i uvaženo. Pritisak za smjenom ovaj je put dovoljno snažan i čini se da će uroditi plodom. 

Mesarićev nasljednik
Vrijeme za prodaju brzo istječe pa suvlasnici imaju dovoljno prostora i snage u uvjeravanju ostalih dioničara da promijene Upravu prije važnih odluka za budućnost kompanije. Jagušt je na čelo Petrokemije zasjeo u svibnju 2010. godine, nakon što je s istog mjesta smijenjen Boris Mesarić jer je te godine radnicima isplatio regres i tako prekršio tadašnju Vladinu preporuku da se zbog krize u poduzećima u većinski državnom vlasništvu ne isplaćuju regres, božićnice i darovi za djecu. Suvlasnici Petrokemije ovaj put žele opreznije pristupiti sindikatima te se s njima dogovoriti ne samo o Jaguštovoj smjeni, nego i o prodaji tvrtke strateškom partneru koji bi, prema njihovom razmišljanju, trebao poboljšati poslovanje tvornice i izvući je iz financijskih problema.  

2009. Predsjednik Uprave: Boris Mesarić

267,6 milijuna eura iznosio je gubitak Petrokemije
1,96 milijardi kuna ukupni su bili prihodi Petrokemije

2012. Predsjednik Uprave: Josip Jagušt

178,8 milijuna kuna iznosio je gubitak Petrokemije
3,03 milijardi kuna iznosili su ukupni prihodi
3,2 milijardi kuna iznosili su ukupni rashodi

Komentari (7)
  • Twixer
    Twixer 23:06 11.7.2013.

    Ghost


    Zašto novinari moraju davati dezinformacije. Otkako je Jagušt došao Petrokemija je bolje poslovala. Neće napisati da je Jagušt imao taj stan puno prije dolaska na čelo Petrokemije. Neće spomenuti da je cijena plina za nju najskuplja u cijeloj europi i da im država ne da jeftiniji. Svi pljuju po čovjeku koji se bori da ona opstane dok je vlada želi sj.

    Kako ce im drzava dati jeftiji plin?

    Postoji li nekli dokaz da PTKM placa najskuplji plin u Europi?

    Koliko uopce PTKM placa plin?

    Zasto PTKM u svojim izvjestajima ne navede trosak plina? Sve kompanije koje se bave proizvodnjom plina javno objavljuju taj podatak

    Inace slazem se, nije problem u Jagustu.

  • Ghost
    Ghost 21:59 11.7.2013.

    Zašto novinari moraju davati dezinformacije. Otkako je Jagušt došao Petrokemija je bolje poslovala. Neće napisati da je Jagušt imao taj stan puno prije dolaska na čelo Petrokemije. Neće spomenuti da je cijena plina za nju najskuplja u cijeloj europi i da im država ne da jeftiniji. Svi pljuju po čovjeku koji se bori da ona opstane dok je vlada želi sj.

  • Twixer
    Twixer 20:44 11.7.2013.

    Stalno se izmisljaju novi potencijalni kupci, a nikako da se pojavi jedan konkretan.

    U ovom trenutku proizvodnja gnojiva u Kutini nema nikavog smisla. NG je barem 3x jeftiniji u sjevernoj americi. Oni ce preplaviti trziste jeftinim gnojivom jer se stalno dodaju novi kapaciteti. Cijena gnojiva pada i sada je najniza u zadnje 3 godine.

    Jagust tu nemoze nista. Kada konkurencija ima 3x jeftiniju sirovinu nemoguce je poslovati sa dobiti.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!