U lipnju su ukupni depoziti poslovnih banaka (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) zabilježili vrlo blagi rast u odnosu na svibanj. Ukupni su depoziti iznosili 228,5 mlrd. kuna, što je za 225 mil. kuna (0,1%) više nego na kraju svibnja, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Pri tome je pad štednih i oročenih kunskih i deviznih depozita nadoknađen rastom depozitnog novca. Depozitni je novac na kraju lipnja iznosio 38,5 mlrd. kuna, što je za 2,2 mlrd. kuna više nego na kraju svibnja. Takva kretanja velikim su dijelom posljedica povećane potražnje za gotovinom uobičajene za kraj lipnja (dva državna blagdana) i približavanje središnjoj turističkoj sezoni. Uz to, depozitni je novac za 5,9 mlrd. kuna, odnosno za 18% viši nego na kraju lipnja prošle godine.

Štedni i oročeni kunski i devizni depoziti iznosili su 190 mlrd. kuna, što je za gotovo dvije milijarde kuna manje nego na kraju svibnja, čemu je pridonijelo isključivo smanjenje deviznih depozita za 2,4 mlrd. kuna mjesečno. Na godišnjoj razini ukupni štedni i oročeni depoziti porasli su za 3 mlrd. kuna (1,6%), stoji u analizi.

U odnosu na kraj prošle godine ukupni su depoziti (štedni i oročeni kunski i devizni depoziti te depozitni novac) gotovo nepromijenjeni. Pri tome su štedni i oročeni kunski i devizni depoziti uslijed smanjenja tijekom posljednja četiri mjeseca zabilježili pad od 3,2 mlrd. kuna (1,7%), dok je depozitni novac zahvaljujući rastu u svibnju i lipnju porastao za 3,2 mlrd. kuna (9,1%), pišu RBA analitičari.

Promatrajući prema sektorima štedni i oročeni depoziti i stanovništva i nefinancijskih trgovačkih društava ostvarili su pad u odnosu na kraj prošle godine. Depoziti stanovništva na kraju su lipnja iznosili 158,4 mlrd. kuna (-0,8% u odnosu na kraj 2012.), a depoziti poduzeća 22,7 mlrd. kuna (-7,2% u odnosu na kraj 2012.). Domaći korporativni sektor, iscrpljen dugotrajnošću krize, smanjuje štedne i oročene depozite od početka krize, dok je rast depozita stanovništva ograničen visokom nezaposlenošću i padom realnih dohodaka, zaključuju RBA analitičari.