Vlada je pala, ali novoj ekipi Banskih dvora trasirala je put prema deficitu  manjem i od lanjskoga i od za ovu godinu planiranih 2,2 posto BDP-a  na razini središnjeg proračuna, odnosno 2,5 posto  na razini opće države. U prvih pet mjeseci proračunski minus iznosio je samo 1,9 milijardi kuna, dok je lani bio 5,4 milijarde. U nešto širem obuhvatu, konsolidirane središnje države, manjak je i nešto niži, 1,2 milijarde, nasuprot lanjskih 4,6 milijardi. 

Predostrožnost ministra
Zlobnici bi rekli kako, eto, vladajuća koalicija koja je i prije pada Vlade teško usuglašavala odluke, ima i nekih prednosti jer ne "proizvodi" ni odluke kojima se povećava potrošnja. Međutim, smanjenje deficita na razine koje u tom odsječku godine kod nas nisu viđene već dugo, u prvom redu je rezultat boljega punjenja proračuna, odnosno konzervativnog planiranja i predostrožnosti Ministarstva financija. Tako je npr. kod poreza koji inače čine blizu dvije trećine ukupnih prihoda središnjeg proračuna, Vlada za ovu godinu planirala porast za 1,3 posto u odnosu na lanjsko ostvarenje (+4,6% na plan 2015.), a trenutno su porezi više od osam posto izdašniji nego lani.

Do kraja svibnja naplaćeno ih je 28,45 milijardi kuna ili gotovo 2,3 milijarde više nego lani. Kako neslužbeno doznajemo, i s krajem lipnja porezni prihodi su na plus osam posto i od lanjskih su izdašniji za 2,5 milijarde kuna.  Valja naglasiti da je to povećanje ostvareno iako je dinamika naplate PDV-a kao glavnog poreznog izvora zasad i nešto ispod planirane. Neki ekonomisti reći će da je lani bilo i nešto jednokratnih uplata PDV-a, a i deflacija ne pogoduje PDV-u, ali čini se ipak da je kod PDV došlo do pada discipline i eskiviranja sustava fiskalizacije. 

Izazov za inspektore
U prvih pola godine u proračun se slilo 20,4 milijarde kuna PDV-a, što je samo 200 milijuna više nego lani. I u odnosu na prilično umjerenu planiranu dinamiku rasta prihoda od tog poreza (1,9% u odnosu na ostvarenje 2015.) to je blagi podbačaj. Poreznu upravu i Ministarstvo financija to je zacijelo potaknulo da se barem za glavne turističke sezone vrate treniranju strogoće. Jer, posve je sigurno da ministar financija Zdravko Marić, govoreći o Poreznoj upravi i namjeri da se u odnosu s poduzetnicima više afirmira partnerstvo, nije podrazumijevao popuštanje discipline.

Ostaje primijetiti da je svibanj s naplaćenih 4 milijarde kuna PDV-a bio za čak milijardu kuna jači nego isti mjesec lani (ali s vikendom više), dok je npr. lipanj ispao oko 200 milijuna slabiji od lanjskog. Nasuprot PDV-u, trošarine su u prvom polugodištu bile jedan od glavnih izvora znatna porasta ukupnih poreznih prihoda. Za razliku od 6 milijardi kuna lanjskog polugodišnjeg utrška, ove su godine trošarine državnoj blagajni donijele čak 1,3 milijarde kuna više, što je porast  za gotovo 22 posto.

Za cijelu godinu Vlada je od trošarina planirala 14 milijardi kuna, tj. 4,3 posto više od lanjskog plana te samo 0,7 posto više od lanjskog izvršenja. Uz to, gotovo podjednako postotno povećanje prihoda bilježi se u prvom polugodištu i kod poreza na dobit. Dok ga je lani naplaćeno 3,4 milijarde, do kraja lipnja ove godine on je proračunu donio čak 4,2 milijarde. Inače, za cijelu godinu taj je porez planiran na 6 milijardi kuna.