DAB ulaže dodatnih 200 mil. kuna u Croatia banku

Stopa adekvatnosti kapitala Croatia banke u pola godine smanjila se sa 15,2 na 13,2 posto Stopa adekvatnosti kapitala Croatia banke u pola godine smanjila se sa 15,2 na 13,2 posto

Dok prodaje Hrvatsku poštansku banku, pokrenut će val dokapitalizacija koji bi trebao rezultirati ujedinjavanjem malih banaka.

Vijest da fond rizičnoga kapitala Alternative FGS nakon Centar banke uskoro dokapitalizacijom ulazi i u Vaba banku izazvala je dosta reakcija, u prvom redu zato što polovicu kapitala u FGS-ovima osigurava država (preko HBOR-a) koja pak istodobno privatizira jedinu značajniju u državnom vlasništvu, Hrvatsku poštansku banku.

Kritičari bi, međutim, uskoro mogli dobiti novog "štofa" za slična problematiziranja Vladine politike u bankarskom sektoru jer bi uskoro trebala uslijediti i najava dokapitalizacije Croatia banke. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika iz izvora bliskih Vladi, tu bi državnu banku s oko 200 milijuna kuna trebala dokapitalizirati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je njezin stopostotni vlasnik. Taj je zahvat, kao i dva ulaganja Alternative FGS-a, zamišljen kao dio širega plana konsolidacije malih banaka koje je kriza iscrpila i učinila dosta ranjivima. Stečaj Credo banke kao jedne od njih pokazao je da u slučaju propasti nervoza koju u sustavu to može izazvati premašuje samu veličinu i značaj banke na tržištu. Prema našem izvoru, dokapitalizacije svih triju spomenutih banaka su povezane.

S obzirom na predviđeni iznos DAB-ove dokapitalizacije Croatije, ona bi trebala biti jezgra za okupljanje malih banaka. O tome se uostalom govorilo još proljetos kad je Croatia banka dobila novu upravu na čelu sa Suzanom Brenko. O aktualnom projektu dokapitalizacije u banci zasad ne mogu govoriti, poručili su nam iz Uprave sugerirajući da bi idući tjedan možda mogli biti razgovorljiviji, a nedostupno za komentar ostalo nam je i vodstvo DAB-a predvođeno direktoricom Marijom Hrebac. Dokapitalizacija je u slučaju Croatia banke u dogledno vrijeme potrebna i mimo operacije povezivanja više malih banaka u krugu kojih je među izglednijima, primjerice, Banka Kovanica. Na potrebu kapitalnog jačanja Croatia banke, u koju je DAB i prije tri godine ubrizgao 70 milijuna kuna, upućuje i njezina stopa adekvatnosti kapitala koja se s obzirom na gubitke koji nagrizaju jamstveni kapital postepeno približava zakonski propisanoj minimalnoj. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, jamstveni kapital Croatia banke u prvoj je polovici godine smanjen sa 185 na 161 milijun kuna, a stopa adekvatnosti sa 15,2 na 13,2 posto. Nakon što je u 2011. iskazan znatno manji gubitak nego u prethodne dvije godine (lanjskih 8 prema 42 milijuna u 2010. te 53,4 milijuna u 2009.), u prvom polugodištu ove gubitak je opet povećan.

Sredinom godine premašio je 25 milijuna, što je dijelom posljedica povećanja rezervacija za loše plasmane prema napucima izravnog nadzora HNB-a provedenog tijekom veljače i ožujka. U travanjskom izvješću za skupštinu tadašnji je predsjednik Uprave konstatirajući pad adekvatnosti kapitala na 13,95 posto istaknuo kako "nekoliko dužnika ulazi u sve veću neizvjesnost naplate koja se može odraziti na dodatne rezervacije, a time i na daljnje smanjenje stope adekvatnosti kapitala i njezino približavanje minimalnoj propisanoj stopi". I 1-postotni bod više od nje veoma je ograničavajući za rast bilance, tim više što trendovi naplate potraživanja u cjelini zasad ne sugeriraju pozitivan zaokret. Mimo strateških ciljeva planiranog povezivanja malih banaka, u kojemu bi angažman države trebao biti ograničen na nekoliko godina, već u pripremnoj fazi kapitalne injekcije za Croatia banku jedno od tehničkih pitanja koje se ne može preskočiti je tretman takva ulaganja s aspekta pravila EU i državnih potpora. Financijaši u tome ne vide preveliku prepreku; daleko neizvjesnije i izazovnije bit će stvoriti konkurentan grozd malih banaka.    

Komentari (2)
  • elijah
    elijah 17:39 3.11.2012.

    a sto nema kod nas obrazovanih pa i nezaposlenih ekonomista koji za razliku od nekih nesih te evropskih i americkih,masno pre-placenih menadjera,ipak ZNAJU udžbenička pravila POSLOVANJA BANAKA koja se uce na fakultetu?
    pitam se zna li DAB pravila poslovanja i kamo ce plasirati ta sredstva-u nove gubitke?zasto drzava ne uleti tamo gdje procjeni da je isplativo kad je nevolja izazvana izvana kao sto su uletili auto industriji i bankama?

    zasto se npr na poslovnom ne otvori tema pa nek komentarima clanovi foruma i drugi -bilo zaposleni ili ne,pokazu znanje i kvalificiranost da ih se eventualno zaposli?

  • fenomeno
    fenomeno 1:26 3.11.2012.

    mlijeko


    Država opet dokapitalizira Croatia banku. Bolje bi bilo da policija i USKOK pročešljaju imovinu bivšeg direktora te banke Purgara koji je danas težak preko 60 milijuna kuna.

    Bio je predsjednik Uprave u Croatia banci. Tog čovjeka poznam i o njemu nemam niti jednu lijepu riječ.

  • mlijeko
    mlijeko 23:56 2.11.2012.

    Država opet dokapitalizira Croatia banku. Bolje bi bilo da policija i USKOK pročešljaju imovinu bivšeg direktora te banke Purgara koji je danas težak preko 60 milijuna kuna.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!