Analitičari tvrtke Bisnode izradili su analizu hrvatskog gospodarstva u prva tri mjeseca ove 2014. godine. U prva tri mjeseca tekuće godine otvoreno je 2.778 novih tvrtki dok je njih 3.083 ugašeno. Zanimljiva je činjenica da je ove godine po prvi put zabilježen negativan trend u odnosu broja zatvorenih i ugašenih tvrtki. Naime u 1Q dvije protekle godine: 2013. te godine prije 2012. broj novoosnovanih poduzeća bio je značajno veći od broja ugašenih ( u 2014. 2.778 vs. 3.083 u 2013. 4.197 vs. 2.857 te u u 2012. 2.156 vs. 744 ugašena poduzeća).

Također u 2014. godini svjedočimo i značajnom padu ukupnog broja novoosnovanih poduzeća ( 2.778 novoosnovanih tvrtki u 2014. u odnosu na čak 4.198 novoosnovanih tvrtki u 1Q 2013. Godine). Negativan trend bilježe i podaci o broju poduzeća koja su ušla u blokadu tijekom 1Q godine. Naime, dok je broj tvrtki koje su ušle u blokadu u 1Q 2012. godine iznosio 7.174 te je godinu nakon (2013.) pao na 6.409, u prva tri mjeseca tekuće godine broj tvrtki koje su ušle u blokadu premašio je 7.185.

U odnosu na prethodni mjesec, u ožujku je 15,4% manje subjekata završilo u blokadi; dok je istovremeno 16,2% manje subjekata izašlo iz blokade. S obzirom da je 147 subjekata više završilo u blokadi nego što ih je iz nje izašlo, nastavljen je trend povećanja broja blokiranih subjekata. S 28,6% udjela u broju novo blokiranih subjekata očekivano prednjači Grad Zagreb, kao regija s najvećim brojem poslovnih subjekata. Ista je stvar i sa brojem subjekata izašlih iz blokade, gdje Grad Zagreb imao udio od 28,8%.

Ogroman pad u odnosu na veljaču dogodio se kod broja novoosnovanih subjekata, s obzirom da ih je u ožujku osnovano 46,3% manje. S druge strane broj ugašenih subjekata je veći za 36,4% u odnosu na veljaču, te je stoga 865 subjekata više ugašenih nego osnovanih u ožujku. Jedino su regije Sjeverna i Južna Hrvatska imale pozitivan odnos osnovanih i ugašenih. Iznos i broj poreznih dužnika nije imao značajnije promjene u ožujku, te su tako djelatnosti iz građevinarstva i trgovine i dalje vodeće po broju poreznih dužnika i iznosu poreznog duga.

Najveće smanjenje broja blokiranih u Istočnoj i Južnoj Hrvatskoj, dok je najveće smanjenje izašlih iz blokade u regiji Primorje, Istra i Lika. Pozitivan je odnos osnovanih i ugašenih u Sjevernoj i Južnoj Hrvatskoj.

U privitku pogledajte grafikone istraživanja