Crkva protiv svoje volje suvlasnik Karlovačke banke

Kardinal Josip Bozanić/Boris Ščitar/VLM/PIXSELL Kardinal Josip Bozanić/Boris Ščitar/VLM/PIXSELL

Oko 31,3 milijuna kuna hibridnih depozita u Kabi pretvoreno je prošli tjedan u vlasničke udjele.

Saga o Karlovačkoj banci u petak je dobila novi zaplet - dioničarima banke nevoljko će postati Zagrebačka nadbiskupija, kao i još desetak građana i tvrtki čijih je 31,3 milijuna kuna hibridnih depozita u banci pretvoreno u vlasničke udjele, doznaje Poslovni dnevnik.

Premda su iznenađenje za nove dioničare, događaji u Karlovcu nisu neočekivani. Banci je istekao rok od tri mjeseca koliko je smjela biti ispod minimalne granice kapitala, a budući da se dioničari nisu usuglasili i uplatili novac, ceh će platiti imatelji hibridnog kapitala. Posljednji podaci ukazuju da je Kaba imala 21,5 milijuna kuna polugodišnjeg gubitka uz pad kapitalne adekvatnosti na 10,15 posto, a kapital se nastavio topiti i kasnije. Tako je početkom listopada isteklo 90 dana koliko je smjela bi ispod devet posto adekvatnosti kapitala (75  posto minimuma) pa su obveze dioničara preuzeli vlasnici hibridnog kapitala. Propisi nalažu Upravi da, ako se u tom roku ne poveća temeljni kapital, automatski pretvori hibridne depozite u dionice pa je od 52,4 milijuna kuna hibrida 31,3 milijuna postalo prvorazredni kapital.

To za dojučerašnje povlaštene depozitare ne bi smjela biti novost jer su povlaštenu kamatnu stopu u ugovorima i dobili pod posebnim uvjetima. Među njima je i Zagrebačka nadbiskupija koja je u Kabi imala oko 20 milijuna kuna hibrida, od čega je nešto manje od polovice sada pretvoreno u dionice. Nakon prisilne dokapitalizacije Crkva će postati manjinski dioničar banke, a točan udjel bit će poznat 18. listopada kada transakcija bude provedena u depozitoriju."Da bi se smatrao hibridnim depozitom i time uračunavao u kapital banke, novac mora imati karakteristike dugoročnosti i stabilnosti. To znači da je ugovoren na najmanje šest godina. Deponenti za to dobivaju povlaštenu kamatu, daleko višu od bilo kakve na tržištu, a ona se na domaćem tržištu kreće u rasponu od šest do čak 11 posto", kaže upućeni izvor blizak regulatoru.

Visoka kamata ima svoju cijenu, a to je da povlašteni štediše ne mogu povući depozit, kao i da u međuvremenu mogu postati dioničari - ne svojom voljom. Propisi središnje banke jasno naglašavaju da za hibridni instrument DAB ne garantira. O potezu kojim se banka vratila 'u zeleno' u petak su obaviješteni svi novi dioničari, a detaljni razgovori tek slijede. "Ovim potezom imatelji hibridnog kapitala postaju dioničari i dobivaju pravo da sudjeluju u upravljanju, biranju menadžmenta i dijeljenju rezultata.

Isto tako preuzimaju obveze dioničara da osiguraju sredstva za funkcioniranje banke na čemu HNB inzistira", kaže naš sugovornik.U šarolikoj lepezi vlasnika banke, koju čine osobe iz poduzetničko-estradnog miljea, nije bilo suglasja. U svibnju su se obvezali na 20 milijuna kuna dokapitalizacije, no povukli su se. Ljetos je interes za ulaskom u Kabu pokazao karlovački HS Produkt, koji je nedavno završio dubinsko snimanje. Prisilna kapitalna injekcija mogla bi ojačati poziciju banke u pregovorima s vlasnicima HS Produkta koji očito još važu svoju ponudu.

Komentari (2)
  • tramell
    tramell 19:28 7.10.2013.

    zašto nevoljko

  • Moller
    Moller 10:20 7.10.2013.

    na 16 kn i vrijeme je da se prizove Boga u pomoć, ali bi i on mogao biti na mukama, iako je svemoguć

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!