Krajem studenoga prošle godine u blokadi su bile više od 31,2 tisuće hrvatskih tvrtki s ukupnim dugom većim od 18 milijardi kuna, a najviše su u prosjeku dugovali poduzetnici iz Grada Zagreba – više od 933 tisuće, te oni iz Međimurske županije, čiji je prosječni dug iznosio 803,4 tisuće kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Prema podacima Fine, zadnjeg dana studenog 2016. su zbog neizvršenih osnova za plaćanje blokirana bila 31.252 poslovna subjekta, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 18,16 milijardi kuna.

Najveći udio u tom ukupnom iznosu imali su blokirani poduzetnici s područja Grada Zagreba, na koje se odnosi 7,2 milijarde kuna ili gotovo 40 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje. Iz Fine ističu da je to očekivano s obzirom da je na području Grada Zagreba sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata.

Prema ukupnom iznosu blokade slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,2 posto, odnosno ukupnim dugovanjima od 2,6 milijardi kuna te oni čije je sjedište u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koji su krajem studenog dugovali ukupno po milijardu kuna ili po 5,7 posto ukupnog iznosa. Poduzetnici iz Zagrebačke županije u ukupnim neplaćenim dugovanjima sudjeluju s 5,1 posto (900 milijuna kuna).

Na poslovne subjekte iz tih pet županija, naglašavaju iz Fine, 'otpada' čak 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je ostalih 29,5 posto disperzirano na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,6 posto u Ličko-senjskoj do 3,8 posto u Zadarskoj županiji.

Prosječni dug 581 tisuća kuna

Podijeli li se ukupni dug na sve blokirane poslovne subjekte, ispada da je prosječni dug svih poduzetnika na razini države krajem studenog bio 581.147 kuna. 

Pritom su, promatraju li se dospjela neizvršena dugovanja prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji  krajem studenog bili blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba, čiji je prosječni dug iznosio 933.116 kuna te iz Međimurske županije s 803.436 kuna.  

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Najmanji je prosječni iznos duga bio u Požeško-slavonskoj županiji i iznosio je 309,5 tisuća kuna.

Prema stanju od prije godinu dana, navode iz Fine, prosječan se dug u polovini županija povećao, dok se u drugoj polovini smanjio.

Prosječan dug najviše se pritom povećao u Koprivničko-križevačkoj – za čak 35,5 posto, te u Požeško-slavonskoj županiji – za 21,7 posto. Najveće smanjenje prosječnog duga istodobno je zabilježeno u Dubrovačko-neretvanskoj i iznosilo je 48,3 posto. Značajno je pao i dug u Krapinsko-zagorskoj (44,9 posto) i u Ličko-senjskoj (42,7 posto) županiji.

Trgovci duguju četvrtinu, ali najzaduženije poslovanje nekretninama

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju studenog 2016. odnosilo 4,5 milijardi kuna ili gotovo 25 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Slijede građevinari s 3,4 milijarde kuna duga i udjelom od 18,9 posto, dok je na trećem mjestu prerađivačka industrija s 2,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12,3 posto. Pritom se prosječni iznos duga po poslovnom subjektu kreće od najmanjih 130 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do najvećih 2,7 milijuna kuna u poslovanju nekretninama.

 Po broju blokiranih subjekata trgovina je ponovno na prvom mjestu sa 6.988 blokirana trgovca, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 5.447, građevinarstvo s 4.083 te prerađivačka industrija s 3.373 blokirana poslovna subjekta.

Podaci Fine pokazuju da je unazad godinu dana prosječan dug u većini djelatnosti rastao i to od 0,1 posto u opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije do čak 32,1 posto u području umjetnosti, zabave i rekreacije.