Danas u 13 sati šefovi najvećih banaka bili su u gostima kod ministra financija Slavka Linića, a dan prije upriličili su izvanrednu sjednicu Izvršnog odbora Hrvatske udruge banaka zbog Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju. Kako se primiče kraj svibnja, bliži se i istek javne rasprave o tom zakonu, otvorene uoči lokalnih izbora.

Glavne novosti koje predviđa taj kontroverzni zakon banke bi, prema računicama koje je iznio sam ministar Slavko Linić, trebale stajati oko 550 milijuna kuna, pa su vodeći bankari zbili redove u još jednom pokušaju da uvjere Linića u štetnost i neprihvatljivost predloženih rješenja. Iako su proteklih dana prevladavale oštre riječi, kako saznajemo, sastanak kod ministra završio je pomirljivim tonovima.   Bankari o svojim aktualnim stavovima šute. Više-manje su odšutjeli i neuobičajeno oštre optužbe (npr. o samovolji banaka) u preambuli zakonskog prijedloga, odlučivši valjda taj ton pripisati predizbornom ambijentu. I sudski serijal koji je inicirala Udruga Franak ne ide bankama u prilog u pogledu raspoloženja široke javnosti. Tihom diplomacijom bankari su se poštedjeli i od mogućeg novog izljeva gnjeva ministra Linića koji je ovih dana pokazao da je ponovno u fazi ratne retorike. Kako sada carinicima, tako je i bankarima prije tri mjeseca, s prvim najavama glavnih promjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, poručio da će "rat koji su počeli morati i dovršiti". I pritom izgubiti. Bankari su se malo čudili tom "ratnom stanju", ali su se povukli i okrenuli tihom lobiranju.

Već je nekoliko zakonskih prijedloga zapelo na neslaganju unutar Kukuriku koalicije, a iz HNS-a su, primjerice, već u prvoj rundi očitovanja na ideje o ograničavanju minusa i kamata (tada još nije bila u opticaju inovacija usmjerena na dužnike u švicarskim francima) iskazali dosta zadrške prema predloženim rješenjima. Mada oko toga donose li ona na izborima više glasova nego što ih odnose itekako ima dvojbi, bankarima sam kontekst drugog kruga izbora trenutno ne ide u prilog. "Lako je moguće da bi se, osim Vlade, o ovom prijedlogu zakona trebalo računati i s mišljenjem Europske komisije. A tu se otvara prostor da se shvati kako su ovo čisti populistički zakoni. Jedno je braniti potrošače, a drugo je mahati neustavnošću, nezakonitošću, govoriti o lihvarstvu, ništavnosti ugovora, zanemarujući implikacije i pravne posljedice. Jednostavno, mnogo je u njemu tehničkih i pravnih pitanja koja su problematična", kaže iskusni financijaš ne želeći se potpisom izložiti ministrovoj ljutnji. Vlasnici banaka u svakom slučaju imaju razloga biti nervozni, to prije što ih usporedno s cehom koji će proizaći iz izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju uskoro čekaju i veći zahtjevi središnje banke za izdvajanjem rezervacija. Koliko će na kraju financijski težiti jedno i drugo, i koliki će ugriz dobiti implicirati, ostaje vidjeti. No, prilično je izvjesno da je ministar financija koji u svom poslu ima i daleko većih problema s minusima u konačnici osuđen na to da surađuje s bankama. Samo u iduća četiri mjeseca ima više od 12 milijardi razloga protiv rata s bankama.

Do sredine rujna, naime, treba riješiti (re)financiranje dvaju sindiciranih kredita domaćih banaka, kao i posebno izdanje trezorskih zapisa iz veljače 2012. koje dospijeva na naplatu, a praktički u cijelosti su ga upisale banke. Te tri operacije raspoređene krajem lipnja, sredinom kolovoza i sredinom rujna teže više od 11 milijardi kuna. Uz to, sredinom srpnja državi dospijeva 4 milijarde kuna vrijedno izdanje domaćih obveznica, od čega je približno četvrtina tj. milijarda kuna u bilancama banaka. To što se pri refinanciranju srpanjskih obveznica računa da će mirovinski fondovi kao glavni kupci upisati dvije-tri milijarde kuna više od iznosa dospijeća, samo umanjuje iznos koji će Linićev tim ipak morati rješavati s bankama. To neće bitnije promijeniti ni najave da Vlada u skorom raspisivanju natječaja za Hrvatsku poštansku banku umjesto natpolovičnog paketa namjerava ići na prodaju cijele banke.