Ako se ZERP brzo ne riješi, doći će do zastoja u hrvatskim pregovorima

Autor: Poslovni.hr , 07. ožujak 2008. u 06:30

ZERP je najhitnije pitanje. Ako se uspije brzo riješiti, moguć je brz i ozbiljan napredak u pregovorima, kaže Rehn

Godina 2008. može postati presudna za pristup Hrvatske EU, ali predstoje važni izazovi poput provedbe ključnih reformi i rješavanja pitanja ZERP-a, kazao je Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje u četvrtak, nakon razgovora u Zagrebu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom. “Vjerujem da se uskoro može naći dogovor za ZERP u europskom duhu i u skladu s političkim obvezama koje je Hrvatska prije preuzela”, rekao je Rehn. “Želim naglasiti da je to (ZERP) sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima”, naglasio je europski povjerenik za proširenje. Hrvatska može završiti pristupne pregovore s EU u prvoj polovici 2009. godine, ako učini svoj dio posla, uključujući i rješenje za ZERP, ali u suprotnom može doći i do blokade pregovora, poručio je europski povjerenik. “Mislim da nije preambiciozno kazati da pregovore možemo završiti u prvoj polovici 2009., ako sve bude u redu”, kazao je premijer Sanader u izjavi novinarima nakon sastanka s Rehnom. “Ako mi učinimo naš dio posla, ako riješimo i pitanje ZERP-a, siguran sam da pregovore možemo završiti u prvoj polovici 2009.”, naglasio je premijer, dodajući da je nakon toga sve pitanje procedure pa se o samom datumu ulaska RH u EU u ovom trenutku ne treba govoriti. Sanader je Rehnov posjet ocijenio velikim ohrabrenjem i velikom prilikom za Hrvatsku, dok je europski povjerenik izrazio zadovoljstvo što se nalazi u Hrvatskoj, “28. članici EU”. Hrvatski je premijer zahvalio Rehnu, kao i predsjedniku EK Joseu Manuelu Barrosu, na nepristranoj pomoći u tome da Hrvatska u dogledno vrijeme postane članica EU. No, istodobno je ponovio da za ostvarenje tog cilja Hrvatska treba najprije odraditi svoj dio posla.“Veliku većinu reformi potrebnih za ubrzanje procesa pregovora nastojat ćemo završiti ove godine”, rekao je Sanader novinarima, objasnivši kako je riječ o velikom dijelu reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije, restrukturiranju brodogradilišta i poreznom sustavu.

Odgovarajući na pitanje novinara je li moguć skori kvadrilateralni sastanak o ZERP-u, premijer Sanader procijenio je da do njega zbog stanja u Italiji vjerojatno neće doći, premda bi ga on želio i predlaže ga već dva mjeseca.“Ako do tog sastanka ne dođe, onda ćemo biti u velikim problemima”, kazao je Sanader. “Nećemo moći postići dogovor jer nema četvrtog partnera i morat ćemo se suočiti s činjenicom da određene silnice predlažu i blokadu pregovora. Pričekat ćemo još koji dan, i ako zainteresirane strane ne budu spremne za takav sastanak, morat ćemo odlučiti nešto drugo”, objasnio je predsjednik hrvatske Vlade. Europski povjerenik Rehn dodao je da osim političkog aspekta problema ZERP-a treba naglasiti kako će nakon ulaska RH u EU to područje postati dijelom zajedničkih voda na kojima se primjenjuje europsko zakonodavstvo, puno strože glede okoliša i eksploatacije ribljeg fonda nego hrvatsko. “Ribljem fondu u Jadranu neće pomoći jednostrano proglašenje ZERP-a, nego članstvo Hrvatske u EU”, kazao je Rehn. Europski povjerenik izrazio je uvjerenje da, nakon svega rečenog, “Hrvatsku očekuje svijetla budućnost u EU u koju je doista vrlo dobro došla”, kao i vjeru u brzi napredak u mjesecima koji dolaze, jer i hrvatska Vlada i EK rade danonoćno kako bi se na vrijeme ispunila mjerila i ostvario što brži napredak u procesu pristupa Hrvatske Uniji.
(pd)

Rehn: Mediji dolijevaju ulje na vatru

Povjerenik Rehn je izrazio zabrinutost zbog ozračja u hrvatskim i slovenskim medijima rekavši kako se u njima ne poštuju uvijek činjenice i da se dolijeva ulje na vatru zbog kojih se politička stajališta dviju strana dodatno razilaze.Spomenuo je kako neke stvari nisu dovoljno vidljive u medijima poput činjenice da su zaštićene zone u nekim drugim zemljama članicama EU, poput baltičkih i skandinavskih, proglašene tek nakon širokih konzultacija sa zemljama susjedima.“Nije sve samo stvar međunarodnog prava, već i dobrosusjedskih odnosa. To je europski duh”, istaknuo je Rehn.

Komentirajte prvi

New Report

Close