36 posto županijskog proračuna izdvaja se za obrazovanje

Foto: Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Na razini Republike Hrvatske godišnje se radi o brojci od 1,3 milijarde kuna usmjerenih za obrazovanje.

Ulaganja u školstvo svakako su jedan od prioriteta svake županije te one, u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, kontinuirano planski ulažu upravo u obrazovanje. S obzirom na to da županije znaju kako je ulaganje u mlađe generacije sigurno ulaganje u budućnost, za obrazovanje u prosjeku izdvajaju 36 posto od ukupnog proračuna, a posebno se ističu Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija. Na razini Republike Hrvatske godišnje se radi o brojci od 1,3 milijarde kuna usmjerenih za obrazovanje.

„Najveći problem kod decentraliziranih funkcija odnosi se na nedostatak sredstava za funkcioniranje. U tom smislu, škole su s jedne strane suočene sa sve manjim brojem učenika, odnosno ove će godine u školske klupe sjesti nešto manje od 1400 prvašića u odnosu na prošlu godinu, a s druge strane troškovi energenata, investicijskog održavanja i tekućih popravaka ostaju i dalje na istoj razini bez obzira na broj korisnika.“ – istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija, Goran Pauk.

Upravo zato su županije odlučile kroz projekte osigurati dodatna sredstva za normalno funkcioniranje sustava obrazovanja. Jedan od takvih projekata usmjeren je na povećanje energetske učinkovitosti školskih ustanova. U tu je namjenu iskorišteno više od 200 milijuna kuna, čime je oko 250 škola ostvarilo znatne energetske uštede. U projektima energetske obnove obrazovnih ustanova posebno se ističe Krapinsko-zagorska županija koja je za projekt energetske obnove dobila Energy Globe nagradu, jednu od najprestižnijih međunarodnih nagrada u području zaštite okoliša, a ostvarena ušteda na energentima iznosila je više od 31 posto.

Među ostalim projektima važno je istaknuti osposobljavanje za zanimanja budućnosti u provedbi Ličko-senjske županije. Jedan od njihovih većih projekata naziva „L.E.O. – Ličko-senjska energetska učinkovitost“ usmjeren je na Strukovnu školu Gospić, ukupne vrijednosti 5,7 milijuna kuna, prijavljen je za financiranje iz Europskog socijalnog fonda za regionalni razvoj. Sličan projekt provodi i Karlovačka županija, dok Istarska županija veliku većinu sredstava izdvaja za poboljšanje infrastrukture.

„U Istarskoj je županiji uloženo više od 53 milijuna kuna za obrazovanje, pokrenuti su i realizirani projekti energetske obnove školskih zgrada i vrtića te institucionalizacije Zavičajne nastave, osigurali smo asistente u nastavi za djecu s poteškoćama, a kroz otvaranje Centara za kompetencije u raznim područjima nastojimo povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada. Međutim, da bi mogli još više ulagati u bolje uvjete rada naših školaraca i njihovo znanje te da bi obrazovanje u Hrvatskoj bilo još kvalitetnije potrebna su veća sredstva iz državnog proračuna koja bi pratila sve naše obaveze koje imamo kao osnivači škola“, smatra istarski župan, ujedno i potpredsjednik Hrvatske zajednice županija Valter Flego. Uz spomenutu nastavu o zavičajnoj kulturi koja se provodi u Istarskoj županiji, slični programi provode se i u Osječko-baranjskoj županiji, a jedan od takvih projekata koji se sufinancira iz županijskog proračuna usmjeren je obilježavanju dana sjećanja na žrtve Vukovara.

U svrhu što boljeg uključivanja u obrazovni sustav, posljednjih nekoliko godina županije provode i projekte osobne asistencije učenicima s poteškoćama te tako omogućuju zapošljavanje nezaposlenih osoba. Kroz projekte asistencije učenicima s poteškoćama prošle su godine jedinice regionalne samouprave ostvarile financijsku podršku od otprilike 41 milijun kuna bespovratnih sredstava. Dosad je ovim programom zaposleno 2067 osoba, a projekt će se nastaviti i ove godine za što su županije ukupno dobile 43 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Iako su znatna sredstva namijenjena za potrebe osiguravanja asistenta učenicima s poteškoćama, ponekad ona nisu dostatna da se zadovolje sve potrebe stoga županije moraju ulagati vlastita sredstva u tu namjenu. Dobar primjer je Splitsko-dalmatinska županija koja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave sufinancira 50 asistenata-pomoćnika, a uz nju u sufinanciranju asistenata iz vlastitih sredstava prednjače Zagrebačka, Istarska i Zadarska županija. Kako bi nadareni učenici mogli dodatno usavršavati znanja i vještine iz određenih nastavnih predmeta, mnoge županije ulažu i u centre izvrsnosti, a samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u radu takvih centara prošle je školske godine sudjelovalo dvjestotinjak učenika.

Županije također sufinanciraju ili u potpunosti financiraju prijevoz učenika koji žive izvan mjesta gdje se obrazuju i tako osiguravaju da učenici što sigurnije dođu školu. Hvalevrijedna je inicijativa Međimurske županije gdje su se prijevoznici s područja županije odrekli dijela zarade u ime djece, što u kućnim budžetima školaraca na godišnjoj razini ostavlja u prosjeku 1.500 kuna. Da bi učenici bili sigurni u vremenu od završetka nastave do odlaska kućama, Primorsko-goranska županija sufinancira svake školske godine produženi boravak učenika putnika.

Goran Pauk zaključuje: „Sredstva koja dobivaju Županijske uprave za ceste nisu dovoljna za 18.534 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Ceste će nam ostati nesigurne tako dugo dok država ne shvati da postoje županijske i lokalne ceste. Nažalost, ovo je još jedan primjer centralizacije sustava, a bojim se da će konstantnim smanjenjem sredstava za najveću mrežu cesta u Republici Hrvatskoj ispaštati najviše djeca koja tim cestama prolaze svakog dana“.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!