Sredstva EU više nisu bauk već imperativ za boljitak države i regionalni razvoj, pokazuju podaci Ministarstva financija o iznosu povučenih sredstava u 2018.

Kako prenosi portal gradonačelnik.hr, pozivajući se na nekonsolidirane podatke Ministarstva (nisu vidljive ustanove i poduzeća gradova ili samo gradovi kao partneri, pa je iznos i veći), u 2018. je čak 97 gradova povuklo više od 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. Iznos europske potpore po stanovniku je udeseterostručen, u Komiži na Visu dosegavši čak 2505 kuna, u Pleternici 1222 i Lipiku 1157 kuna.

Značajan je to pomak tim više što Hrvatska spada u manje razvijene regije EU. U povlačenju sredstava po ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova i dalje je najuspješnija Rijeka, i to s udjelom većim od deset posto. Slijede Osijek te Pleternica. "Znali smo da ćemo na EU fondove moći računati, zato smo imali velik broj spremnih, dobro pripremljenih projekata i iskoristili priliku koja nam se pružila", rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, navodi portal. Slaže se s time i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.

"Ova godina bila nam je rekordna kad govorimo o privlačenju europskih sredstava. Trenutačno Grad ima ugovorena 23 projekta čija vrijednost je 61,7 milijuna kuna, od rekonstrukcije prometnica i energetskih obnova škole i vrtića do ulaganja u sustav obrazovanja. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je proveo tzv. inovativnu zelenu javnu nabavu upravo kroz EU projekt", naveo je Jakšić.

U pet godina prvog financijskog razdoblja najuspješnijima su se pokazali Ludbreg i Zadar – Ludbreg je povlačio prosječno 554 kune po stanovniku godišnje, a već su ove godine prijavili projekte u vrijednosti 18 milijuna kuna, s fokusom na zaštitu okolišu te sanaciju odlagališta otpada.

U Ludbregu su u pet godina napravili su više od 40 projekata i nastavljaju punom parom. Ondje će niknuti i projekt vrijedan 18 milijuna kuna. Riječ je o izgradnji arheološkog parka odnosno rekinstrukciji antičkih termi i izgradnji muzeja, a ovaj projekt koji bi trebao dodatno obogatiti turističku ponudu grada Ludbrega trebao bi biti gotov za godinu dana.

Zadar je kroz pet godina ostvario udio više od sedam posto. Projekti su usmjereni na obnovu kulturnih i društvenih centara; a obnovom Kneževe i Providurove palače te bedema postali su UNESCO grad, dok su daljnje projekte usmjerili na poduzetništvo.

Neke od najuspješnijih projekata provodi i Šibenik, koji je ove godine krenuo s revitalizacijom tvrđave sv. Ivana u vrijednosti 49 milijuna kuna te, uz pomoć 41 milijuna iz Fonda za regionalni razvoj s dosad najvećim projektom uređenja sustava odvodnje i kanalizacije, čime će biti grad s 99-postotnom pokrivenošću stanovništva vodovodom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podsjetimo, Hrvatska u financijskom razdoblju 2014-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova ima ukupno 10,676 milijardi eura, od čega je 8,38 milijardi za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijardi za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna za razvoj ribarstva.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova iz lipnja, u državni je proračun ušlo gotovo dvije milijarde eura. Raspisano je više od 88% ukupno alociranih sredstava, ugovoreno 68%, krajnjim je korisnicima isplaćeno 22, a ovjereno je 18 posto sredstava. Premda smo kao najmlađa članica EU ušli nespremni u velike projekte i s (pre)velikim očekivanjima, čini se da smo ipak uhvatili korak s europskim fondovima kao važnim izvorom financiranja.