Zagrebačka Ingra prva je veća blokirana tvrtka koja nije pokrenula predstečajni postupak. Mimo zakonske procedure s bankama dogovara plan restrukturiranja. “Namjerno nismo ušli u postupak predstečajne nagodbe jer nam se čini da je to jednosmjerna ulica iz koje se ne može izaći. Ako se ne ponudi odgovorajuće rješenje, stečaj je neizbježan. Mislimo da smo pronašli model koji će biti puno prihvatljiviji za vjerovnike i da ćemo tako moći ovog proljeća riješiti blokadu”, objašnjava predsjednik Uprave Igor Oppenheim. Prema njegovim riječima, na financijskom restrukturiranju rade s najvećim bankama i to isključuje mogućnost da se plan izjalovi. Ako dođe do problema s manjim bankama, one će biti isplaćene.

Ingra je imala obvezu po Zakonu o predstečajanoj nagodbi predati Fini prijedlog za pokretanje postupka. U Fini tvrde da je nepodnošenje prijedloga ili kašnjenje prekršaj podložan sankciji. Maksimalna je kazna milijun kuna, no Oppenheim se ne boji. Tvrdi da su razgovarali s ministrom financija te da je rečeno da “Ingra obavlja specifične poslove za strane države, kojima se, pak, ne može reći da je kompanija ušla u predstečajni postupak”.
“Zbog inozemnih investitora ne možemo otvarati postupke koji bi uzrokovali štetu Ingri, a kako je riječ o projektima koji funkcioniraju, ne možemo ih ugrožavati. U Alžiru gradimo bolnicu za tamošnje ministarstvo obrane. Ne znamo što bi oni napravili da se otvori predstečajni postupak”, objašnjava Oppenheim zašto je Linić imao razumijevanja.

Nadzorni odbor Ingre, pak, na čijem je čelu bivši predsjednik države Stjepan Mesić, odobrio je u utorak da KPMG Croatia bude financijski savjetnik u pripremi plana financijskog restrukturiranja i odabira potencijalnog investitora. Oppenheim tvrdi da je to potvrda da se Ingra približava rješenju: prodaji imovine, kojom će podmiriti dugove. Dostatnu financijsku injekciju, uvjeren je, osigurat će novi ulagači zainteresirani za preuzimanje zagrebačke Arene i dokapitalizaciju Ingre. “Postoje i domaći i strani investitori koji su zainteresirani za preuzimanje  Arene, o kojoj se brine Ingrina tvrtka Lanište d.o.o., te postoje dvije varijante. Investitor bi mogao kupiti Lanište d.o.o. za 80,5 milijuna eura, a moguće je i izdanje obveznica u iznosu od 200 milijuna eura. U oba slučaja riješili bismo dospjela potraživanja banaka, a i manji iznos bi sve pokrio. Usto, postoji interes i za dokapitalizaciju Ingre, i to zbog poslova u Rusiji, Iraku i Alžiru”, kaže Oppenheim.

Ingra, objašnjava, ima nešto manje od milijardu kuna obveza. U blokadi je zbog ovrha u iznosu od 30-ak milijuna eura, no raspolaže s nekoliko puta vrjednijom imovinom od iznosa blokada. Kad se odblokira, isplatit će kamatu za 2012. po obveznicama i pripadajuću zateznu kamatu te iskupiti trinaestu, posljednju tranšu komercijalnih zapisa. “Ključni vjerovnici, banke i fondovi, nisu dobili lani kamatu na našu obveznicu. Imali smo spreman iznos, ali Središnje klirinško depozitarno društvo nije pristalo da uplatu obavi naša tvrtka kćer jer je Ingra bila u blokadi. Isto se ponovilo i prilikom iskupa komercijalnih zapisa. Dobili smo mišljenja pravnika da ne postoji prepreka da Ingra ispuni svoju obvezu preko svojih društava kćeri koja imaju sredstva, no SKDD je ustrajao na svojem stavu”, obrazlaže Oppenheim.

Ipak, pitanje je kako se Ingra planira odblokirati. Naime, nekoliko banaka koje su pokrenule ovrhu, iako potraživanje imaju osigurano hipotekama, blokiraju račun s manjim iznosima. Među njima su PBZ, RBA i Erste, koji su, kaže Oppenheim, spremni deblokirati račun “čim se skinu privremene mjere”. Riječ je o odlukama koje su u nadležnosti sudova, a Ingra je većim dijelom u blokadi upravo zbog dviju privremenih mjera koje su “ključna zapreka deblokadi”. “Društvo Međimurje visokogradnja više ne postoji, a uspjelo je preko ostatka stečajne mase dobiti nepravomoćnu privremenu mjeru na 80 milijuna kuna, što nam je sporno. Drugi je slučaj istog iznosa u kojem smo protiv Tutunske banake u Makedoniji dobili pravomoćnu presudu u vezi s projektom na dijelu autoceste. Naš sud ne priznaje da je to dostatno za ukidanje privremene mjere, upućuju nas u parnicu. Prošlo je devet mjeseci, a nije zakazano ni prvo ročište”, kaže Oppenheim potvrdivši da postoji opasnost da Međimurje može čak ponovno pokrenuti stečaj Ingre.

No, odvjetnik Mićo Ljubenko, koji zastupa međimursku tvrtku, tvrdi da Ingri uopće ne prijeti stečaj ako je spremna ponuditi osiguranje za spor koji traje 17 godina. “Uputa stečajnog upravitelja je da se traži osiguranje za spor koji je u tijeku nakon što je lani Vrhovni sud prihvatio reviziju. Bilo bi korektno da se umjesto sudskog osiguranja koje već postoji uredi sporazumno osiguranje i pitanje duga Ingre dalje prepusti sudu”, kaže Ljubenko.