I profitabilni telekomunikacijski divovi počeli su osjećati krizu, poput Hrvatskog telekoma koji je u petak izvijestio o značajnijem padu u prihoda i dobiti. Razlog lošijih rezultata nalazi se prije svega u recesiji i njome povezanom padu kupovne moći građana koji štede na svakom koraku pa tako i na telefoniranjui slanju SMS poruka.

"To je temeljni razlog pada prihoda", kaže Krešimir Alić, voditelj istraživanja IDC Adriatic, tvrtke specijalizirane za istraživanje telekomunikacijskog tržišta. Drugi razlog je ono što Alić naziva "regulatornim pristiscima", odnosno jedinstvenim regulatornim pravilima za cijelo tržište EU, čemu se pridružila i Hrvatska nakon 1. srpnja i u skladu s njima smanjila cijene roaming usluga koji su bili izdašni izvor prihoda domaćih kompanija. One će se u narednom razdoblju stoga suočiti s još snažnijim padom prihoda i dobiti, što su prije njih doživjeli njihovi vlasnici iz Austrije, Njemačke i Švedske.

Traže nove biznise
Treći glavi razlog padu su konkurentski pritisci koji nameću snižavanje cijena usluga. "Ti pritisci nisu toliko izraženi u Hrvatskoj kao što je to slučaj u većini Europe, ali se događaju i kod nas", kaže Alić. Stoga vrijednost telekomunikacijskog tržišta u cijeloj Europi pada po prosječnoj stopi od jedan posto godišnje. Stoga operateri padu vrijednosti tržišta pokušavaju doskočiti na različite načine, počevši ulaziti u druge sektore koji naizgled nemaju veze s telekomunikacijskim uslugama. HT je već ulinio sve korake prema ulasku u energetski biznis. Ta kompanija nije jedina koja odustaje od bavljenja osnovnim poslom u telekomunikacijama nego to jednako aktivno radi i konkurencija.I banke će se morati pripaziti dolaska konkurencije, kao što je pokazao švedski Telenor kupivši banku u Srbiji. Telenor planira pojeftiniti bankarske usluge tako što će omogućiti korisnicima da ih obavljaju preko mobilnog telefona ili online, tako da klijent ne mora fizički biti prisutan na šalteru banke. "Domaće kompanije na temelju svojih velikih marži i dalje dobro stoje, ali moraju ulagati i širiti se na druge sektore kako bi zadržali profitne stope", objašnjava Alić. Telekomunikacijske tvrtke postaju konkurenti drugim sektorima pokušavajući održati stope dobiti na koje su do sada navikle. Pitanje je, međutim, jesu li telekomunikacijske tvrtke na neki način zaboravile ulagati u osnovni posao – telekomunikacijsku tehnologiju i nove usluge koje bi im u konačnici donijele dugoročne profite. "Kompanije sigurno neće ulagati velike novce u ovakvoj krizi koja već nekoliko godina traje u Europi pa je sasvim shvatljivo da nema nekih značajnijih ulaganja", kaže Alić.

Nema poreza, ali ni ulaganja
Najveći hrvatski telekomunikacijski operater tvrdi da je usprkos padu prihoda i dobiti spreman ulagati u nova tehnološka rješenja i optičku mrežu, pohvalivši se da je kapitalne investicije povećao 64,9 posto, na 612 milijuna kuna. Upravo je ulaganje, odnosno neulaganje telekomuniakcijskih operatera do sada bio kamen spoticanja, o čemu je svjedočila i verbalna razmjena vatre Ministarstva financija i teleoperatera 2012. godine, prilikom uvođenja posebnog poreza na mobilnu telefoniju od šest posto, kada je ministar financija Slavko Linić obrazlagao kako će ukinuti porez ukoliko telekomunikacijske tvrtke dokažu da će dio svojeg povelikog profita početi ulagati u nove usluge i tehnologije. Na prigovore kompanija kako će porez samo poskupiti uslugu odgovorio je tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji je iznio podatak da domaće telekomunikacijske tvrtke ulažu tek 55 eura, u odnosu na prosječnih europskih 100 eura po stanovniku.  Posebni porez ukinut je samo šest mjeseci nakon uvođenja. "Domaći operateri nude usluge kakve postoje u cijeloj Europi i ne razlikuju se po tome od ostatka EU. Doduše, kriza ih tjera da zastanu s ulaganjima i to se sasvim shvatljivo. Osim toga, s regulatorom su se našli u pat poziciji kada je u pitanje ulaganje u optičku mrežu pa im je ulaganje u taj dio za sada neisplativ", kaže Alić.

Zaboravljeno obećanje

Gdje je najavljeni nacionalni operater?

Problem je, kaže Alić, što u dogledno vrijeme u Hrvatsku neće doći neki snažan konkurent.   Podsjeća na sada zaboravljene najave iz Vlade o osnivanju nacionalnog operatera koji već ima izgrađenu infrastrukturu "Manjim operaterima bi ta kompanija donijela povoljnije uvjete poslovanja jer se do sada nisu mogli nositi s veleprodajnim cijenama HT-a", kaže Alić.