Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP) u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit od 1,2 milijarde kuna, što je 275 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani, a u tom razdoblju povećala je i vrijednost investicija za 73 posto, na 174,7 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća te kompanije.

Povećanje dobiti, kako se navodi, rezultat je povećanih financijskih prihoda uz smanjene poslovne rashode.

Poslovni prihodi HEP-a u navedenom su razdoblju iznosili 4,09 milijardi kuna i manji su za 1,9 posto. Zbog neuobičajeno visokih temperatura u zimskom razdoblju ostvarena je manja prodaja plina na veleprodajnom tržištu što je rezultiralo smanjenjem prihoda od prodaje plina za 171,2 milijuna kuna, navode iz HEP-a. Dodaju i kako je osim manje prodaje plina, na smanjenje prihoda utjecalo i smanjenje prodajne cijene plina po odluci Vlade.

Prihodi od prodaje električne energije veći su za 276 milijuna kuna, zbog veće prodaje električne energije na inozemnom tržištu.

Poslovni rashodi HEP-a iznosili su 3,3 milijarde kuna i smanjeni su za 272,7 milijuna kuna ili 7,5 posto. Pad poslovnih rashoda rezultat je manjih troškova naknade za proizvodnju električne energije uslijed manje proizvodnje u elektranama HEP grupe. Osim toga, troškovi nabave plina za veleprodajno tržište, manji su za 103,2 milijuna kuna, uslijed manje prodaje i smanjene nabavne cijene po odluci Vlade, navodi se.

Od financijskih aktivnosti ostvarena je neto dobit od 617,9 milijuna kuna. Financijski prihodi iznose 834,2 milijuna kuna i najvećim dijelom ih čini prihod od udjela u dobiti povezanih društava. Financijski rashodi iznose 216,3 milijun kuna i čine ih kamate po kreditima i izdanim obveznicama i negativne tečajne razlike.

Iz HEP-a napominju kako je ostvarena dobra likvidnost i obveze prema dobavljačima podmirivane su u roku dospijeća.

Obveze po izdanim obveznicama i dugoročnim kreditima, uključujući tekuće dospijeće, iznose 5,39 milijardi kuna te su smanjene za 4 posto u odnosu na početak godine, zbog redovne otplate dugoročnih kredita i obveza po vrijednosnim papirima.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

U prvom polugodištu ostvareno je 174,7 milijuna kuna investicija kroz ulaganja u izgradnju energetskih objekata i kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu te nabavu i izgradnju informatičko-komunikacijske infrastrukture. Za financiranje investicija korištena su vlastita sredstva i dugoročni kredit. Investicijska ulaganja HEP-a d.d. su, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, veća 72,5 posto, navodi se.

HEP grupa: neto dobit 1,3 mlrd kuna

HEP grupa je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila konsolidiranu neto dobit od 1,34 milijarde kuna, što je na razini rezultata istog razdoblja prošle godine.

Povoljne hidrološke okolnosti koje su obilježile 2015., nastavile su se, uz manje smanjenje, i u prvom polugodištu ove godine, što je omogućilo značajnu proizvodnju električne energije u hidroelektranama s udjelom od 36,5 posto u strukturi izvora električne energije, navodi se u izvješću

U hidroelektranama ostvarena je proizvodnja od 3,5 TWh što je za 0,1 TWh manje u odnosu na prvo polugodište lani.

Uslijed veće prodaje električne energije na inozemnom tržištu i nešto lošije hidrologije uvoz električne energije veći je za 0,6 TWh dok je proizvodnja u termoelektranama veća za 0,3 TWh.

Poslovni prihodi HEP grupe ostvareni su u iznosu od 7,17 milijardi kuna i porasli su za 0,5 posto. Razlog povećanja, kako se navodi, su povećani prihodi od prodaje električne energije, za 164,4 milijuna kuna, što je rezultat značajno veće prodaje električne energije na inozemnom tržištu.

Istovremeno, prihodi od prodaje plina na veleprodajnom tržištu smanjeni su za 142,2 milijuna kuna zbog smanjenja prodajne cijene i zbog manje prodaje plina opskrbljivačima.

Iznadprosječno toplo vrijeme u veljači i ožujku utjecalo je na niže prihode od prodaje toplinske energije za 7,5 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje plina na maloprodajnom tržištu za 33,5 milijuna kuna niži zbog manje prodajne cijene, navodi se u izvješću.

Svi ostali poslovni prihodi povećani su zbog većih prihoda od ukidanja rezerviranja i prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja.

U prvom su polugodištu poslovni rashodi iznosili 5,4 milijarde kuna i manji su za 3,7 posto, na što su prvenstveno utjecali troškovi energetskog goriva. Naime, troškovi energetskog goriva su smanjeni za 218 milijuna kuna zbog manjih cijena plina i ugljena te prestanka korištenja lož ulja, a manji su i troškovi veleprodaje plina (103,2 milijuna kuna) zbog nižih nabavnih cijena i manje prodaje.

Istovremeno su povećani troškovi nabave električne energije za 175,5 milijuna kuna uslijed veće nabave električne energije zbog većeg trgovanja električnom energijom i manje proizvodnje u hidroelektranama.

Ostali troškovi poslovanja niži su prvenstveno zbog manjih troškova emisijskih jedinica CO2, troškova vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca, troškova osoblja i nabave plina za maloprodajno tržište, navodi se u izvješću.

Ukupna zaduženost na dan 30. lipnja ove godine iznosila je 5,4 milijarde kuna i smanjena je u odnosu na početak godine za 4,1 posto.

U prvom polugodištu su ostvarene investicije u iznosu od 806,2 milijuna kuna što obuhvaća zamjene, rekonstrukcije, revitalizacije postojećih energetskih objekata, izgradnju i pripremu izgradnje novih energetskih objekata te priključenje potrošača.