Zelenim svjetlom Hanfe u zagrebačkoj Hidroelektri niskogradnji u završnu fazu ulazi postupak prisilnog preuzimanja preostalih 410.469 dionica od strane pojedinačno najvećeg dioničara Sergeja Gljadelkina. taj investitor trenutačno drži 213.412 redovnih dionica zagrebačkog građevinara, što je  34,21% temeljnog kapitala, a sad mu se po sili zakona otvara još jedna prilika da realizira svoj cilj, a to je većinsko vlasništvo u Hidri.

No, neslužbeno se doznaje da se pritom ne isključuje dokapitalizacija, koja je tvrtki prijeko potrebna, o čemu se na posljednjoj skupštini dioničara krajem kolovoza nije ni moglo odlučivati upravo iz razloga što je u tijeku bio postupak preuzimanja. U međuvremenu je za potrebe tog postupka osigurana bankarska garancija za otkup svih dionica (od Kreditne banke Zagreb, a riječ je o iznosu od oko 8 i pol milijuna kuna). Kako  ponuđena cijena dionice u ovoj javnoj ponudi iznosi 20,52 kuna, glavno pitanje svodi se na odluku u vezi s eventualnim izlaskom iz vlasništva tvrtke po navedenoj cijeni koja koresponira s cijenom ulaska. Koliko će dionica na kraju ovog procesa promijeniti vlasnike, veliko je pitanje.

Odlučujući faktor bit će cijena po kojoj su ostali dioničari kupovali dionice. Po nekima, sama odluka neće biti lišena ni ostalih dvojbi. Primjerice, tvrtka je u poteškoćama, a postupak preuzimanja odvija se tijekom postupka predstečajne nagodbe, uz nepoznanice u pogledu ishoda. Još se očekuje rješenje Fine nakon što je Upravni sud usvojio tužbe više vjerovnika. S druge strane, navedena cijena ujedno je  najviša cijena po kojoj je ovaj investitor stjecao Hidrine dionice tijekom protekle godine uoči nastanka obveze.

Također, oko 35 posto je viša od fer vrijednosti Hidrine dionice: na datum nastanka obveze iznosila je 15,18 kuna, navodi se u Hanfinu rješenju, dok je i prema potvrdi ZSE prosječna cijena u tri mjeseca prije nastavka obveze iznosila 20,06 kuna. Postupak će, kako se očekuje, biti okončan za otprilike dva mjeseca, a nakon toga neslužbeno se doznaje da je sljedeći korak realizacija dokapitalizacije. Zanimljivo je i da Statut Hidroelektre dopušta  da se do 50 posto temeljnog kapitala, što znači oko 15 milijuna kuna, može realizirati dokapitalizacijom i bez odluke skupštine, odnosno na osnovu odluke Uprave, po modelu odobrenog povećanja temeljnog kapitala. U tom smislu zanimljivo je pitanje hoće li Gljadelkin ići u tom smjeru.