Država kasni s natječajem za Imunološki i tako rasipa novac

Autor: Marija Crnjak , 27. kolovoz 2014. u 17:33
Još nema pristupa za dubinsko snimanje Imunološkog, što bi dalo odgovore na ključna pitanja

Plan je bio objaviti natječaj u prvoj polovici srpnja, a dubinsko snimanje prema tom je planu već trebalo biti gotovo, no umjesto toga održan je još jedan sastanak, opet bez rezultata.

Vlada je probila sve razumne rokove u procesu traženja strateškog partnera za ulaganje u Imunološki zavod, čime je izravno ugrozila opstanak tvrtke, ali i dodatno opteretila državni proračun zbog skupljeg uvoza lijekova i pripravaka koje je nekad radila ekipa Imunološkog, a rezerve su sve manje.

Izigrano se osjećaju i potencijalni investitori koji su na pozivnom natječaju u svibnju, tko zna kojim po redu u povijesti tvrtke, pokazali interes za ulaganje u proizvodnju krvnih pripravaka i cjepiva ukoliko se to pokaže isplativim. Nijedan od potencijalnih ulagača još uvijek nije dobio pristup za dubinsko snimanje koje bi dalo odgovore na brojna ključna pitanja, zato što još nije raspisan natječaj za podnošenje obvezujućih ponuda koji se očekivao još u srpnju. 

 

48mil.

kuna tržišna je vrijednost pripravaka koji bi se dobili od plazme uskladištene u Imunološkom zavodu

Ulagači iščekuju
Ulagači nam kažu da nemaju nikakve informacije i sve su manje zainteresirani za taj pothvat, jer će uskoro isteći i zadnje proizvodne licence, čija obnova košta i značajno poskupljuje investiciju koja je i bez toga upitno isplativa.   Povjerenstvo za odabir strateškog partnera za Imunološki zavod koje je osnovano u travnju, nakon što je Vlada još jednom zaključila da je tvrtka od strateške važnosti, sastalo se od tada nekoliko puta, za sad bez konkretnih pomaka i zaključaka. Kako su nas zadnji put izvijestili iz Ministarstva gospodarstva, na sastanku sredinom lipnja povjerenstvo je utvrdilo prijedloge kriterija za obvezujuće ponude. Do kraja lipnja svi članovi trebali su dostaviti dopunu kriterija, te je sa sljedećeg sastanka trebao biti raspisan natječaj za obvezujuće ponude za sve koji su u svibnju iskazali interes za ulaganje. Na poziv se u svibnju javilo osam ponuditelja, među kojima su bili PharmaS s fondom Nexus, Grad Zagreb i riječki JGL.

Plan je bio objaviti natječaj u prvoj polovici srpnja, a dubinsko snimanje prema tom je planu već trebalo biti gotovo, no umjesto toga krajem srpnja održan je novi sastanak Povjerenstva. Kako stoji na stranicama Ministarstva gospodarstva, tad se opet raspravljalo je o mogućoj cijeni, uvjetima i načinu  provedbe postupka prikupljanja obvezujućih ponuda. "Na tom sastanku rečeno nam je da će se do 20.kolovoza dati smjernice za izradu natječaja za obvezujuće ponude, ali do danas se ništa nije dogodilo, a opet u pitanje dolazi isplata plaća u Imunološkom. Nije jasno zašto se oteže s procedurom, kad se zna da su nam vremenski rokovi zbog proizvodnih dozvola jako važni", kazala nam je Lidija Jagarinec, sindikalna povjerenica i ujedno članica Povjerenstva za pronalazak strateškog partnera. Iz Ministarstva gospodarstva nismo dobili odgovor na upit o tome kad je u planu raspisivanje natječaja, te komentar na upozorenja investitora o rizicima u probijanju rokova.

 

Jagarinec

Nije jasno zašto otežu s procedurom, kad je poznato da su rokovi važni zbog gubitka licenci

Poremećaj tržišta
U međuvremenu mediji bruje o poremećaju tržišta protuotrova i krvnih pripravaka. Sindikat je u medije iznio zabrinutost zbog 40 tona donirane krvne plazme koja je uskladištena u Imunološkom zavodu, koji je zbog neadekvatnih uvjeta izgubio dozvolu za njenu preradu. Potencijalna vrijednost pripravaka koji bi se mogli dobiti od navedene plazme je oko 48 milijuna kuna, a ista količina pripravaka koji bi se uvezao iz Slovenije koštala bi 110 milijuna kuna, upozoravaju sindikalci. Ako plazmi istekne rok, trebat će dakako platiti i njeno zbrinjavanje.Gašenjem proizvodnje Imunološki više ne može proizvoditi imunobiološke lijekove za liječenje teških bolesti zatajenja jetre i bubrega, oboljelima od leukemije i HIV-a. Također, Hrvatska je ostala bez imunoglobulina protiv tetanusa, što će se također morati uvoziti. U drami su i bolnice koje su ostale bez seruma protiv ugriza zmija otrovnica, što će se ubuduće morati kupovati u EU za 500-tinjak eura po dozi, dok je Imunološki zavod to na domaćem tržištu prodavao za 200-tinjak kuna po dozi. Zavod trenutno ima dozvolu samo za proizvodnju virusnih cjepiva, koja ističe krajem 2015. godine, i  to je jedini prostor za djelovanje koje ima aktualni direktor tvrtke Mario Meštrović, koji će uskoro morati rješiti pitanje isplate plaća za dvjestotinjak zaposlenika Imunološkog zavoda. 

Vizije ulaganja i razvoja

PharmaS i Nexus te JGL najkonkretniji

Najkonkretnije ideje za ulaganje u Imunološki zavod u javnost su iznijeli PharmaS i Nexus te JGL, i to već u siječnju ove godine. PharmaS je tako planirao uložiti 30-tak milijuna eura u novi pogon za koji već imaju rezerviran prostopr u svojoj tvornici u Popovači. JGL je pak iskazao načelni interes da se pojavi kao strateški partner, vjerujući da se zdrava jezgra, proizvodnja virusnih cjepiva, uz značajna ulaganja u razvoj novih tehnologija, GMP pogona, ali i daljnji razvoj proizvoda poput cjepiva protiv parotitisa, može revitalizirati.

Komentari (4)
Pogledajte sve

HNS i dalje kuha, izgleda da se svi budemo prekuhali…[emo_smijeh]

Imam špulius da se Imunološki godinama stručno uništava kako bi se netko dokopao velike mazalice a netko nekretnina za male novce.

Kada bi postojala volja institucija sistema za tili čas bi polovili štakorčine.

Pre prozirno je godinama bojkotiranje vladajućih od rješavanja problema u Imunološkom.

Cijene tih seruma koliko trebaju Hrvatskoj..mogu se i uvesti…

Mislim da Vlada radi na tome , jer želi i sama vidjeti dubinskim snimanjem
kakva je situacija u Imonološkom.
Nije problem to prodaji RAJIĆU, pa to je najmanji problem da on sve to plati , preseli u svoju tvornicu , ishodi dozvole ili plati kliničke studije i sl….

Problem je najvjerojatnije u tome, što iza poslovanja Imunološkog stoježvelika potraživanja prema državi ….. odnosno, prema kupcima , a kupci njihovih proizvoda , bolnice i veledrogerije , isto potražuju od HZZO-a…

Znači, prodaja prava i obaveza podrazumijeva isplatu duga.Država trenutno za to
nema novaca i zato stvar stoji na mjestu.

New Report

Close