Badel udvostručio stopu profitabilnosti, Vlada odugovlači s novim natječajem

Autor: Božica Babić , 04. prosinac 2014. u 22:00
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Badel 1862 srezao troškove i povećao profitnu maržu, no treba strateškog partnera radi budućnosti više od 2000 zaposlenika i kooperanata.

Zaključno s listopadom 2014. Badel 1862 ostvario je EBITDA maržu od 9 posto što je povećanje za 100% naspram istog razdoblja lani. Rast profitabilnosti, kažu u Badelu, ostvaren je kroz snažnu kontrolu i rezanje troškova poslovanja. U odnosu na 2013. niži su 15% no, radi obveza prema bankama iskazan je ipak gubitak od 20,7 milijuna kuna. 

Plaće zaposlenika redovite su, lansiraju se novi proizvodi, u ukupnom nacionalnom izvozu pića Badel drži 70% udjela. Od prosinca 2013. izmiruje i sve obveze prema državnom proračunu na dan dospijeća, u trajanju statusa predstečajne nagodbe uplaćeno je više od 200 milijuna kuna.

“Za razliku od primjera neuspješnih predstečajnih nagodbi Badel je u okolnostima proizvodnje u tim uvjetima pokazao sve nužne razloge za novi životni ciklus. Zadržao je svoju lidersku poziciju na hrvatskom tržištu, kao i na tržištima Makedonije i BiH, izvozi 20% svoje realizacije i financira se isključivo iz vlastitih prihoda, pri čemu je udvostručio stopu profitabilnosti,“ ističe direktor Ivo Markotić.

Iako su iz Vlade prije mjesec dana najavljivali novi natječaj za izbor strateškog partnera rok je opet pomaknut, u Badelu se nadaju bit će objavljen prije isteka godine. Vrijeme i tromost državne birokracije najveći su protivnik Badela u pronalasku dugoročnog rješenja. U okolnostima kada i respektabilne multinacionalne kompanije iz branše pokazuju interes jer u Badelu vide regionalnog lidera u proizvodnji jakih alkoholnih pića i trećeg najvećeg vinara u RH, Vlada bi trebala čim prije odlučiti i omogućiti izravnu investiciju bilo iz domaćih ili inozemnih izvora.

Naime, osim 511 zaposlenika uz Badel je izravno vezano i 1499 kooperanata iz Benkovca, Hvara, Pelješca i Vrgorca te oko 800 dobavljača. Zakasni li se s uvođenjem strateškog partnera gube svi, najviše država. Prema okvirnoj procjeni jednokratni gubitak države iznosio bi oko 490 milijuna kuna, a godišnji, s obzirom na trošarine i doprinose, još najmanje 185 milijuna kuna.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Ovo je primjer kako ne raditi. Da je drzava ozbiljna onda ne bi se natjecaj po X puta ponistio i ne bi se radio novi natjecaj dok ne zavrsi predstecajna nagodba. A strucnjak koji je bio bankar a sada vodi firmu bi sam to treba predloziti NO ili drzavi! Ali kao vecina stvari kod nas nista nije slucajno!

New Report

Close