Rezultat poslovanja društva Badel 1862 za prvih devet mjeseci 2012. godine je 2,5 puta bolji nego u istom periodu prošle godine, odnosno za 32,8 milijuna kuna, što je najvećim dijelom rezultat izuzetno uspješne turističke sezone, ali i kvalitetnije razrade prodajne strategije, stoji u Badelovom priopćenju.

U izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi vidljivo je da je Badel u prvih devet mjeseci smanjio gubitak sa 45,75 milijuna kuna, koliko je iznosio godinu ranije, na 12,95 milijuna kuna.

 Promatrajući rezultat poslovanja za treće tromjesečje 2012.godine, Badel 1862 je nakon dužeg vremenskog razdoblja ostvario pozitivan rezultat poslovanja u jednom tromjesečju i to za 1,08 milijuna kuna.

Unatoč negativnim makroekonomskim pokazateljima, padu industrijske proizvodnje u rujnu za 7,7 posto u usporedbi s istim periodom prošle 2011.godine, te realnog pada prometa od trgovine na malo u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine od 3,2 posto, ukupni prihodi od prodaje Badela 1862  u rujnu iznose 250,2 milijuna kuna, što je za 5,09 milijuna kuna bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu.

Provedbom pojačane rabatne politike, dodatnim akcijskim popustima, Badel1862 je uspio zadržati pa čak i povećati svoj tržišni udio što se vidi i na rezultatu poslovanja za treće tromjesečje, ističe se u priopćenju.

Prihodi od prodaje u trećem tromjesečju iznose 103,5 milijuna kuna i za 9,7 milijuna kuna, odnosno za 9,39 posto su veći nego u istome periodu prošle godine. Iz kompanije ističu da je izvoz, u razdoblju od siječnja do rujna 2012. godine u odnosu na isti period prošle godine, rastao 10 posto, pri čemu se najveći porast bilježi u asortimanu vina od 39 posto, što je najvećim dijelom rezultat otvaranja novog tržišta u Kini kroz joint venture kompaniju s kineskim partnerom.

Boljim planiranjem plasmana određene grupe proizvoda, povećana je kontribucija i ostvaren je veći prihod za 3 posto u odnosu na isti period prošle godine, kažu u Badelu.
Financijski rashodi su manji za 46,28 posto, odnosno za 26,1 milijuna kuna u odnosu na isti period 2011. godine, što je rezultat nastavka provođenja financijskog restrukturiranja putem reprogramiranja kreditnih obveza kod dvije poslovne banke s najvećim udjelom u ukupnim kreditnim obvezama društva, te redovnih podmirenja obveza prema poreznoj i carinskoj upravi, što znači i manje zatezne kamate.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a