Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer su ulagači zabrinuti zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i otvaranja novog trgovinskog sukoba, između SAD-a i Europske unije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 26.573 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 2.952 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,5 posto, na 7.982 boda.

Pad Dow Jones i S&P 500 indeksa treći tjedan zaredom posljedica je slabih podataka iz američkog gospodarstva, koji su izazvali strahovanja ulagača od usporavanja rasta, pa čak i recesije.

Institut za upravljanje nabavom (ISM) objavio je kako je indeks aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a u rujnu skliznuo na 52,6 bodova, najnižu razinu od polovice 2016. godine, dok je proizvodna aktivnost pala na najniže razine u posljednjih 10 godina.

Zbog toga su u utorak i srijedu cijene dionica potonule oko 3 posto.

Međutim, krajem tjedna tržište se oporavilo jer su ojačale špekulacije o daljnjem smanjenju ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Nakon slabih gospodarskih pokazatelja, trgovci na tržištu novca sada procjenjuju da izgledi za smanjenje kamata Feda u listopadu iznose oko 77,5 posto, dok su još početkom tjedna ti izgledi iznosili 40 posto.

„Slabost pokazatelja, posebice iz neproizvodnog sektora, mogla bi potaknuti Fed na smanjenje kamata treći put ove godine”, kaže Kim Forrest, direktorica u tvrtki Bokeh Capital Partners.

Ulagači se sada nadaju da bi, osim u listopadu, Fed mogao smanjiti kamate još jednom do kraja godine, ukupno četiri puta u ovoj godini.

„Na kritičnoj smo točki. Usporava se rast globalnog gospodarstva, kao i američkog, zbog trgovinskih sukoba i nesigurnosti po pitanju trgovinske politike. No, tržište voli jeftin novac, a kada ga dobije, tada poraste”, kaže Ben Phillips, direktor u tvrtki EventShares.

Podršku tržištu pružilo je i solidno izvješće o zapošljavanju u SAD-u.

U rujnu je broj zaposlenih porastao za 136.000, što je, doduše, nešto manji rast nego što su analitičari očekivali, ali veći nego mjesec dana prije, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,5 posto, najnižu razinu u 50 godina.

Ti podaci ublažili su strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američkog gospodarstva, dok je podatak da je prosječna satnica u rujnu stagnirala u odnosu na kolovoz odagnao zabrinutosti u vezi jačanja inflacije.

„Ovo je dobro izvješće: nije dovoljno snažno da bi odvratilo Fed od smanjenja kamata u listopadu, ali ni toliko slabo da biste se zabrinuli zbog tržišta rada i potrošnje”, kaže Shawn Snyder, direktor u tvrtki Citi Personal Wealth Management.

S druge strane, tržišta su bila pod pritiskom zbog istrage za mogući opoziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, kao i SAD-a i Europske unije.

Naime, polovicom tjedna američka je vlada najavila uvođenje carina od 25 posto na europske proizvode, kao što su francuska vina, talijanski sir i škotski viski, u znak odmazde zbog nelegalnih europskih subvencija Airbusu.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je popis sa stotinama europskih proizvoda kojima će se nametnuti nove carine nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) presudila da SAD ima pravo uvesti carine do iznosa od 7,5 milijarda dolara kako bi nadoknadio štetu.

Nove carine bi trebale stupiti na snagu 18. listopada, dok je Europska komisija najavila protumjere istog intenziteta.

Zbog toga su na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,6 posto, na 7.155 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3 posto, na 12.012 bodova, a pariški CAC 2,7 posto, na 5.488 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 2,1 posto, na 21.410 bodova.