Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale jer se očekuje smanjenje poticajnih mjera američkog Feda, što bi moglo loše utjecati na gospodarstva u regiji koja znatno ovise o priljevu stranog kapitala.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru ojačale 0,5 posto.

Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji, Šangaju i na drugim tržištima pali su između 0,2 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

Ulagači su oprezni jer se večeras, nakon dvodnevne sjednice, očekuje priopćenje čelnika Feda o sudbini poticajnih monetarnih mjera. Potom će predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke održati konferenciju za novinare.

Tržišta su vrlo često nestabilna u ovakvim situacijama jer ulagači burno reagiraju na priopćenje Feda, a potom ih Bernanke umiri.

„Očekujemo da će Bernanke biti suzdržan. Fed želi uvjeriti ulagače da će smanjenje poticajnih mjera biti postupno i umjereno kako se ne bi naštetilo tržištima i gospodarstvu“, kaže Joseph Carpuso, strateg u Commonwealth Bank of Australia.

Programima kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, ili tzv. kvantitativnim popuštanjem monetarne politike, Fed je godinama na financijska tržišta ubrizgava svjež novac, držeći kamate na rekordno niskim razinama kako bi potaknuo kreditiranje, a time rast gospodarstva.

No, posljednjih mjeseci čelnici Feda signaliziraju da je došlo vrijeme da se smanji tiskanje novca. Ipak, kako američko gospodarstvo još ne raste dovoljno brzo, ne očekuju se drastični rezovi.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da će Fed programe otkupa obveznica smanjiti za blagih 10 milijardi dolara mjesečno, na 75 milijardi, kako ne bi naštetio američkom gospodarstvu i financijskim tržištima.

Međutim, kako bi to moglo potaknuti rast prinosa na američke obveznice, jer bi tako postale privlačnije ulagačima, gospodarstva u razvoju, kao što su Indija i Indonezija, koja znatno ovise o priljevu stranog kapitala, mogla bi se naći u poteškoćama. S jedne strane, smanjio bi im se priljev stranog novca, dok bi im, s druge strane, zaduživanje na financijskim tržištima poskupilo.

A na valutnim se tržištima jutros trguje oprezno jer ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči odluke Feda. Stoga cijena dolara ne oscilira osjetnije.

Jutros se tečaj eura kreće oko 1,3360 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,3335 dolara.

U odnosu, pak, na japansku valutu, cijena dolara kreće se u uskom rasponu od 99,10 do 99,30 jena.

Tečaj eura prema japanskoj valuti stabilno se, pak, kreće oko 132,40 jena.

Nakon što je jučer pala za 1,17 dolara, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku ojačala 20-ak centi, na 105,60 dolara po barelu.