Facebook se danas kao oblik komunikacije više ne može zanemariti i ako se škole, knjižnice i ostale institucije žele obraćati 'google' generaciji, ta je popularna društvena mreža neizbježna unatoč svim svojim manama, složili su se sudionici okruglog stola "Facebook u knjižnici, knjižnice na Facebooku", održanog danas na Interliberu.

Ono što mi, koji smo odrasli okruženi pasivnim medijima i gotovim sadržajima smatramo novim tehnologijama, za mlade je normalno, pa se danas prvi put događa da stariji mogu nešto naučiti od mladih, rekla je knjižničarka Alka Stropnik. Facebook u svakom trenutku pruža mobilnost i dostupnost, knjižnice to ne bi trebale izbjegavati jer prebacivanjem u virtualni svijet ne podilaze mladima, već im se približavaju na njima uobičajen način komunikacije, ocijenila je.

Od 2009. do 2012. broj hrvatskih školskih, narodnih i visokoškolskih knjižnica na Facebooku povećao se s 27 na 156, u listopadu prošle godine imale su oko devet tisuća korisnika i tisuću objavljenih događaja, podaci su jednog od rijetkih istraživanja na tu temu, koje je predočila Ivana Hebrang Grgić znanstvena suradnica zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Po njezinim riječima, većina ih je prisutna putem profila, što nije ispravan način sudjelovanja na Facebooku za institucije, no neke od njih ipak prelaze s profila na stranice.

Osim u knjižnicama dvojbe o Facebooku, postoje i u školama, a najveća je zamjerka što hrvatsko zakonodavstvo nije pratilo ubrzani razvoj tehnologije pa ne postoje formalne ili neformalne preporuke mjerodavnih institucija za sudjelovanje škola, učitelja i učenika na toj društvenoj mreži.

U Velikoj Britaniji strogo su zabranjena Facebook prijateljstva učitelja i učenika, čak i ako je riječ o rodbini ili djeci obiteljskih prijatelja, dok je u Hrvatskoj odluka o tome na samim učiteljima ili školama, rekao je školski knjižničar Denis Vincek.

U nakladništvu nema takvih dvojbi, Marko Labus iz "Alfe" kaže da, unatoč tome što za neke od njih Facebook još ima negativan kontekst, nakladnici koriste sve vrste društvenih mreža ne bi li uz besplatan alat komunicirali s institucijama i čitateljima, jer je to nerijetko i jedini način da im predoče svoje informacije. Svjesni smo da se moramo prilagođavati mladima, a oni traže da pratimo njihove trendove, ustvrdio je.

Miroslav Huzjak s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu upozorio je da Facebook može biti koristan, ali i loš u slučajevima kada prenosi pogrešne informacije ili pak sužava mogućnost izbora.

Zaboravlja se da bilo tko može staviti informacije na internet, rekao je Huzjak, navevši kao primjer eksperiment hrvatskog profesora koji je učenicima zadao da na internetu pronađu najneobičniju životinju. Na Wikipediji je napravio lažnu stranicu o toj životinji, u što je povjerovalo više učenika. Dobar primjer Facebooka za njega je zadatak da se napravi profil neke poznate povijesne osobe, sa svime što ide uz to, njegove suvremenike, statuse na određene datume, prijatelje i neprijatelje.

Facebook ima krasnih strana, ali postoji opasnost da se putem njega ograniči sloboda mišljenja, čim mi s ostalima podijelimo nečiji status 'za ili protiv' odustali smo od mogućnosti trećeg stava, zaključio je.