Hrvatski kolekcionari

AFTER 5 12.2.2009. 22:00 Ozren Podnar

Sve više osoba iz javnog života u Hrvatskoj tajno i manje tajno sakuplja vrijedne kolekcije, nerijetko milijunskih vrijednosti

Značajnu kolekciju i u europskim razmjerima ima Zadranin Marinko Sudac, koji prikuplja avangardnu i konceptualnu umjetnosti stvorenu u Jugoslaviji. Njegova teško procjenjiva zbirka sadrži više od 1500 djela nastalih između 1915. i 1989. u izvedbi autora kao što su Motika, Knifer, Kožarić, Srnec, Gotovac, Abramović i drugi. Prvi ju je put predstavio 2005. godine u Varaždiu izložbom “Rubne posebnosti - avangardna umjetnost u regiji 1915. - 1989.” Budući da je vlasnik dobrog dijela srpske avangardne, neoavangardne i konceptualne baštine, svojedobno su ga srpski mediji optužili da “otima” tamošnje nacionalno blago. Drugi od vodećih hrvatskih skupljača umjetnina je Tomislav Kličko, vlasnik tvrtke Filip Trade. U kolekciji posjeduje radove jakih imena suvremenog domaćeg slikarstva kao što su Kipke, Knifer i Demur, a većinu slika kupuje u galeriji Radovana Becka. Skromno tvrdi da većina autora iz njegove zbirke nije zanimljiva na hrvatskom tržištu pa ne poduzima posebne mjere zaštite od krađe. Za razliku od Klička, svoje je umjetnine dobro zaštitio poduzetnik Branko Roglić. Jedan od 50 najbogatijih Hrvata ima zbirku od 500 umjetnina, koje drži u alarmom opremljenim stanovima u Hrvatskoj i Sloveniji. Bogataš težak približno 32 milijuna eura skuplja umjetnine od 17. godine života, a od najdražih izdvaja Gradsku kavanu iz 1942. godine autora Antuna Motike. Kaže da slike kupuje iz strasti, no i kao dobre investicije.

Vidoševićeva kolekcija
Značajan je kolekcionar i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. Nedavno je kupio bivši atelje Ivana Meštrovića, plativši vlasniku Pašku Vukoji 500.000 eura. Suočen s pitanjima o kolekciji, odbija tvrdnje da posjeduje veliko bogatstvo u umjetninama, a sebe opisuje kao istinskoga kolekcionara, koji kupuje za svoj gušt, ne vodeći računa o komercijalnoj isplativosti. Tako je priznao da je u Beogradu kupio rad dalmatinskog slikara Ive Tartaglije, koji prikazuje toliko ružnu ženu da nije nikoga zanimala. Vidošević kaže da se zainteresirao za portret jer je bio obilježje Tartaglina ranog rada. Političkom miljeu pripadaju i kolekcionari Božo Biškupić i Hrvoje Šarinić, koji su zajedno s Vidoševićem navodno ustupili neka djela iz svojih kolekcija za izložbu najboljih hrvatskih slikara iz razdoblja od 1880. do 1945. godine u Klovićevim dvorima. Među hrvatskim sportašima, najagilniji je kolekcionar Dinamov vratar i bivši reprezentativac Tomislav Butina, koji najviše voli suvremene hrvatske umjetnike. Dok je igrao u belgijskom klubu Bruggeu, organizirao je nekoliko izložbi s djelima mladih hrvatskih autora, a umjetnine većinom drži u kući.

Prvi privatni muzej
Veljko Marton, vlasnik tvrtke Martimex, više od 30 godina strastveno skuplja predmete primijenjene umjetnosti 18. i 19. stoljeća, a osobito artikle od porculana i stakla. Iako je prije skupljao i namještaj i slike, u novije se vrijeme orijentirao na porculan Sevres, vodeći se maksimom da su najkvalitetnije zbirke one koje su specijalizirane. Svoju je zbirku otvorio za javnost 2002. godine, kad je osnovao Muzej Marton, prvi privatni muzej u Hrvatskoj. U njemu je izloženo više od tisuću umjetničkih radova i djela primijenjene umjetnosti iz različitih europskih krajeva, no najviše se ponosi zbirkom porculana. Izložbe Muzeja Marton održavaju se po Hrvatskoj i u inozemstvu, a upravo je u tijeku izložba u Nacionalnom muzeju keramike Sevres u Parizu, koja će trajati do 25. svibnja.

  1. Ključne riječi
  2. umjetnost u RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh