Na trećem WineOS festivala vina i delicija koji je otvoren u petak u Esseker centru u Osijeku, predsjednik udruge Graševina Croatica, Vlado Krauthaker, dao je pregled ovogodišnje berbe na području Slavonije i Podunavlja.

Riječ je o udruzi vinara koja već pet godina radi na promocije graševine, vinske sorte koja dominira u ukupnom prometu vina u Hrvatskoj. S 20 članova među kojima su i lokalne udruge vinara, Graševina Croatica se prostire na pet županija, a njeni članovi godišnje proizvedu 10 milijuna litara graševine od ukupno 17,7 milijuna litara koliko se graševine godišnje prometuje u Hrvatskoj. U osvrtu na ovogodišnju berbu Vlado Krauthaker ju je ocijenio kao vrlo dobru, s određenim specifičnostima i u Slavoniji i u Podunavlju.

„Generalno gledano nepogode su u Slavoniji smanjile prinose 20-30%, dok u Podunavlju toga nije bilo. Izvrstan potencijal i  zdravstveno stanje grožđa je rezultiralo fermentacijama koje su polučile mlada, dobro strukturirana vina, vrlo kompleksnog aromatskog profila“, pojasnio je Vlado Krauthaker.

Istaknuo je i probleme s kojima se vinari danas susreću i nose, a najviše ih brine nedostatak radne snage. ˝Slavonija koja je okrenuta ručnoj berbi, zbog manjka radne snage i iseljavanja morat će se prebaciti na strojnu berbu. Ove godine imali smo 25 posto manje radne snage nego protekle˝, poručuje Krauthaker.

Nagrađene kapljice

Rezultate ranijih uspješnih berbi u Slavoniji i Podunavlju udruga Graševina Croatica predstavila je degustacijom nagrađenih vina svojih članova u 2016. godini. Riječ je o domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima, od festivala graševine u Kutjevo, do Mundus Vini i nedavno završenog najvećeg svjetskog ocjenjivanja sorti cabernet i merlot u talijanskom Bergamu na kojem su sva crvena vina iz Slavonije i Podunavlja osvojila zlatne medalje što potvrđuje potencijal regije u proizvodnji visokokvalitetnih crvenih vina. Na degustaciji su predstavljena:  graševina Antunović, graševina Erdut, graševina i zelenac Krauthaker, te frankovka i merlot Feravina, CS merlot Vina Belje, MERCS Krauthaker i kasna berba cabernet sauvignona Kalazić.

Graševina Antunović 2013 osvojila je 90 bodova, četiri zvjezdice na natjecanju. Graševina Erdut 2015 godine, obrano je 280 hektara graševine za proizvodnju ovog nagrađivanog vina koje opisuju kao razigrano i prpošno.

Nagrađeni Zelenac Krauthaker, vinarije koja jedina u Hrvatskoj proizvodi ovo vino čija je loza pronađena još davne 1882. godine u Kutjevu. Kako ističe Krauthaker, zelenac je odličan za predikatne berbe, to je meko vino za vina i vinjake koji svoj vrhunac dostiže u drugoj godinu punjenjem u boce. Upravo zbog toga je osvojio francusku publiku te ga se izvozi u Bordeaux i poslužuje u tamošnjem restoranu koji ima dvije Michelinove zvjezdice.

Frankovka (Orahovica) iz 2011.godine, izuzetno izvorno crno vino koje se izvozi u New York gdje je osvojila zlatnu medalju u kategoriji crnih vina. Osim New Yorka, ima je i u Meksiku, Japanu i Nizozemskoj, a kako kažu iz te vinarije, riječ je o obećavajućim tržištima stoga im izvoz postaje primaran.

Merlot (Belje) berba 2012. Osvojilo je zlatnu medalju u Burgundiji, a Cabernet Sauvignon 2011. zlatnu medalju na natjecanju Emozioni del mondo i izvozi se u Japan. Krauthakerov MERCS  2013 nagrađeno zlatom u Bergamu.

Posljednje vino, Kalazić Cabernet sauvignon 2008.godina, kasna berba, osvojio je zlato u Krakowu i tada je to bila jedina zlatna medalja za hrvatsko vino. Zovu ga i slavonski prošek, a u sebi ima 45 posto alkohola.

Kroz erdutske vinograde

Drugi dan festivala obilježio je obilazak četiri vinarije Erdutskog vinogorja koja su predstavila svoj rad i naravno, rezultate rada. Mladen Siber, stomatolog po struci ima vinograd na 150 metara nadmorske visine, uz vina radi i pjenušce, a osim proizvodnje daje i ideje za etikete svog vina.

Uz proizvodnju, Siber prodaje i grožđe i to čak 80 posto uroda koji pakiraju u 1600 kašeta. Ove godine veći dio njegova urod završio je u Austriji koji je pogodio mraz pa su bili spremni platiti čak i euro i pol po kili. Osim Austrije, Siber svoj cabernet sauvignon i sauvignon šalje i na jug, na poluotok Pelješac na kojem nemaju dovoljne količine.

Vinarija Brzica, također smještena na 150 metara nadmorske visine raspolaže s 24 000 trsova. ˝U ovom kraju su mali vinari krenuli u posao prije desetak godina i nas sedam vinara, točnije Siber, Tunjić, Brzica, Juris, Jakovac, Janečić i Antunović pokrivamo 100 hektara. Potpuno smo različiti po sortama i načinima proizvodnje, ali zajednički radimo na brendiranju ovog dijela Hrvatske˝, kaže Ivo Brzica.

U vinariju su uselili 2011. godine, a od 24 000 loza, 10 000 je graševina (80%)  i chardonnay (20%), a na preostalih 14 000 je cabernet sauvignon (50%) te vranac i merlot ( 50%). ˝Proizvodim oko 45 000 butelja, a moja filozofija su jednostavna vina te planiram ostati na ovome što imam i raditi na kvaliteti. Naša crna vina su iznenađenje u odnosu na ostatak Hrvatske, a do prije deset godina na ovom području nije ni bilo caberneta sauvignona˝, kaže Brzica.

Najveća bačva i površina vinograda

Erdutski vinogradi koji egzistiraju od 1730.godine najveći su vinograd u lijepoj našoj koji se prostire na jednom komadu, točnije obuhvaća 513 hektara, od čega je 495 u komadu i preostalih dvadesetak uz samu vinariju s pogledom na Dunav. ˝Kad bi stavili red na red našeg vinograda to bi bilo oko 1800 kilometara, kao do Berlina˝, pohvalili su se iz Erdutskih vinograda.

Na toj impresivnoj površini imaju 70 posto bijelih sorti i 30 posto crnih, od čega najviše graševine za koju ističu da je izdašna i nije zahtjevna. U njihovim podrumima je i najveća bačva od slavonskog hrasta, zapremine 75 000 litara, a uz nju stari podrum ima još 52 bačve. Dunja Vukmirović, direktorica Erdutskih vinograda ispričala je i legendu koja kaže kako je upravo u tom podrumu nastao špricer.

U tri godine koliko Vukmirović vodi ovu vinariju, uložili su u nove nasade i povećali proizvodnju za 2,5 puta, a planiraju provesti i projekt kroz koji će ponuditi drugačije uređenje podruma i okolnog prostora kojim će ojačati svoj brend premium vinarije.

˝95 posto našeg vina su kvalitetna, a  5 posto premium vina i možemo se pohvaliti s 1000 boca u našoj arhivi od 1998.godine nadalje. Naša vina izvozimo u zemlje EU, i planiramo s time nastaviti i u budućnosti˝, zaključuje Vukmirović.

Vinarka Jasna Antunović pojasnila je kako u taj posao morate ući s puno ljubavi i volje inače ćete teško uspjeti. ˝Svi se mi bavimo time iz ljubavi, nitko nije u vinarstvu po struci, sve je to zbog ljubavi, a zajednički cilj nam je drugačije brendiranje ovog kraja˝, kaže Jasna Antunović koja je preuzela obiteljski posao.

Ističe kako u svom kraju proda tek pet posto svoje proizvodnje, a njena vina prisutna su po obali u mnogim hotelima, kako kaže Antunović, najviše u Dubrovniku, od Valamara, Vrtova sunca pa do Lukšićevih hotela.