Na debati Poslovnog dnevnika raspravljalo se o mandatornim kvotama za žene u upravnim i nadzornim odborima trgovačkih društava, afirmacijske argumente pružila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a negacijske Gordana Nikolić, dekanica visoke poslovne škole Par.

Naime, u namjeri da potiču što veću inkluziju žena u poslovni svijet, sve više europskih država odlučuje se za modele pozitivne diskriminacije po kojima se trgovačkim društvima određuje obveza angažmana određenog udjela žena u upravljačkim strukturama. Europski parlament prošle je godine izglasao regulativu kojom bi velike europske tvrtke, čije dionice kotiraju na burzi, bile do 2020. obvezne na barem 40 posto pozicija u svojim upravnim odborima zaposliti žene. Ovaj prijedlog izazvao je brojne reakcije među zemljama članicama, neki smatraju kako se radi o dobrodošlom modelu poticanja veće ravnopravnosti spolova u poslovnom svijetu dok drugi navode kako se radi o previše jednostavnoj mjeri koja neće riješiti strukturne probleme manje zastupljenosti žena u poslovnom svijetu, niti utjecati na povećanje te ravnopravnosti u korporativnim strukturama ispod razine upravnih odbora.

U uvodnom govoru, prije same debate, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova napominje kako su kvote o ravnopravnosti spolova na snazi od 2008.godine, ali da one još nisu potpuno zaživjele, a svi mi neovisno o spolu moramo imati jednake mogućnosti i šanse za dobit i rad. ˝Kvote su potrebne jer ako bi pustili da sve ide prirodnim putem tada bi čekali sto godina da do ravnopravnosti dođe˝, poručila je Ljubičić.

Gordana Nikolić, dekanica visoke poslovne škole Par, pak tvrdi kako naše društvo još nije dovoljno razvijeno i osviješteno na tom polju i kako kvote neće dugoročno riješiti problem.

"Mi ne pričamo o tradiciji koja je duboko usađena u nama, toliko duboko da nismo toga ni svjesni. Uvođenjem kvota ćemo samo zagrebati po površini problema", napominje Nikolić. Kako kaže u posljednjih deset godina se dosta toga napravilo i potrebno je nastaviti u tom smjeru kako bi se javnost što više osvijestila.

Ljubičić napominje da kad idemo prema hijerarhijskom vrhu korporacija, gotovo i nema žena. ˝Većina država je uvela kvote i time pravo na izbor imaju same žene, što je sjajno jer taj 'stakleni strop' treba probiti dok ne postane 'stakleni labirint'", kaže Ljubičić.

Nikolić tvrdi kako u njenom radnom kolektivu ima 70 posto žena i 30 posto muškaraca i kako je uvijek pravedna pri odabiru suradnika . ˝"Nikad na razgovorima za posao nisam išla u smjer odabira spola, kriterij mi je uvijek kakvog suradnika trebam i koje kvalitete tražim. Kvotama ćemo samo to prividno popraviti i dobiti statističku sliku koja je dobra , ali će nam i dalje u glavama biti tradicionalna slika, žena u kući, a muškarac za šankom", tvrdi Nikolić.

Ljubičić se osvrnula na primjer Norveške koja je prva uvela poslovne kvote jer je njihov ministar gospodarstva došao do ideje iz privatnih razloga.  Kako kaže, on ima tri visokoobrazovane kćeri koje su se susrele s problemom 'staklenog stropa' na tržištu rada i odlučio je ambicioznim i kompetentnim ženama omogućiti da ostvare svoje poslovne ambicije. Kao jedna od rijetkih država mi imamo nacionalnih strategiju za razvoj ženskog poduzetništva i to već 7 godina i povećanje je sa 17 na 25 posto žena u poduzetništvu što, kako kaže Ljubičić, pokazuje da političke volje ime.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Potrebno je da to bude mandatorno, da imamo ˝penale˝ inače se neće ništa promijeniti.  Prirodnom selekcijom ne mogu doći do vrha ukoliko nema poticajnih mjera koje to podupiru. Seksizma uvijek ima, ali ako želimo demokratsko i profitabilno društvo poticajne mjere države poput kvota su dobra stvar. Treba krenuti što prije jer nemamo vremena", kaže Ljubičić.

Osvrnule su se i na činjenicu da je većina naših političkih stranaka u rukama muškaraca, svega četiri, pet ih vode žene. Nikolić je na kraju upozorila kako kvote mogu dovesti i do kontraefekta i komentara o 'zlatnim suknjama'.˝Prije svega moramo raditi na promjeni svijesti u socijalno društvenom životu. Norveška je uspješno poradila na ravnopravnosti no iz iskustva moje kolegice koja je tamo, znam da su oni prvo poradili na svijesti građana i kvote su im bile samo pomoćno sredstvo. Mi prvo moramo poraditi na tome, pa onda krenuti u provedbu. Na raznim razinama našeg društva, većina žene kreće u poduzetničke pothvate ili slično samo zato jer su na prekretnicama, a manje njih zato što misle da to mogu i žele. Sve dok taj segment ne ˝počistimo˝ kvote će nam samo zamagliti oči˝, kaže Nikolić.

Ljubičić se složila da svako društvo treba paralelno raditi na određenima segmentima jer ćemo time poboljšati kvalitetu življenja i muškaraca i žena, no ljudski potencijali su važni. ˝Poslovne kvote samo su jedan od segmenata, ali mora se nešto poduzeti kako bi pokrenuli taj kotač jer ćemo pričom samo utvrditi ono što već znamo, umjesto da uskočimo u taj vlak i s budžetom kojim država ima pametno ulažemo u budućnost˝, zaključila je Ljubičić.