Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Zlatni dani bankarskoga svemira

Autor: Ana Blašković
14. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Više kamate na kredite i novi milijuni kuna prihoda banaka samo su pitanje dana, vjerojatno odmah nakon lokalnih izbora

Statistika HNB-a na užas svih koji otplaćuju kredite opet je neumoljiva: banke koje posluju u Hrvatskoj uspijevaju poslovati s ekstremnim profitima. Službe središnje banke marljivo su izračunale da su u prvoj polovici godine (Bilten o bankama prezentira obrađene podatke s pola godine zakašnjenja) domaće banke ostvarile prosječan prinos na imovinu od rekodnih 1,9 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Istodobno je prinos na prosječni kapital porastao na 12,1 posto pa bankari zadovoljno mogu uspoređivati bilance i iz godine u godinu nanovo gledati kako im profiti dvoznamenkasto rastu dosežući stotine milijuna kuna. Vrijednost banaka i kredita koji su građani, tvrtke i država prepohlepno dizali premašila je 129 posto BDP-a ili ukupne vrijednosti domaće realne ekonomije. To je brojka nad kojom se vrijedi zamisliti: sva dobra koja proizvedemo i potrošimo u jednoj godini zajedno vrijede manje od financijske – gotovo virtualne – imovine. Unatoč činjenici da je zdrav bankarski sustav neosporno bitan u vrijeme recesije, da smo pametni, ta bi nas brojka trebala plašiti. Ovako s bankama, kao jedinim zdravim dijelom gospodarstva, čovjek dobije dojam da ne živimo u istom svijetu. Dobru karmu banaka nisu pomutile višegodišnje mjere HNB-a da zauzda prebrzi rast kreditiranja, što ih je opalilo izravno po džepu, kao ni svjetska kriza, ali ni konkurencija na tržištu. Naše banke uživaju u zlatnim godinama u svom paralelnom svemiru! Ove bi se godine ta dva svijeta mogla barem približiti. Taj sudar mogao bi biti glasan i bolan jer banke teret krize neće podnijeti same i jednostavno pristati odreći se ekstra profita. Više kamate na kredite i milijuni kuna prihoda banaka samo su pitanje dana, vjerojatno odmah nakon lokalnih izbora.

Statistika HNB-a na užas svih koji otplaćuju kredite opet je neumoljiva: banke koje posluju u Hrvatskoj uspijevaju poslovati s ekstremnim profitima. Službe središnje banke marljivo su izračunale da su u prvoj polovici godine (Bilten o bankama prezentira obrađene podatke s pola godine zakašnjenja) domaće banke ostvarile prosječan prinos na imovinu od rekodnih 1,9 posto.

Istodobno je prinos na prosječni kapital porastao na 12,1 posto pa bankari zadovoljno mogu uspoređivati bilance i iz godine u godinu nanovo gledati kako im profiti dvoznamenkasto rastu dosežući stotine milijuna kuna. Vrijednost banaka i kredita koji su građani, tvrtke i država prepohlepno dizali premašila je 129 posto BDP-a ili ukupne vrijednosti domaće realne ekonomije. To je brojka nad kojom se vrijedi zamisliti: sva dobra koja proizvedemo i potrošimo u jednoj godini zajedno vrijede manje od financijske – gotovo virtualne – imovine. Unatoč činjenici da je zdrav bankarski sustav neosporno bitan u vrijeme recesije, da smo pametni, ta bi nas brojka trebala plašiti. Ovako s bankama, kao jedinim zdravim dijelom gospodarstva, čovjek dobije dojam da ne živimo u istom svijetu. Dobru karmu banaka nisu pomutile višegodišnje mjere HNB-a da zauzda prebrzi rast kreditiranja, što ih je opalilo izravno po džepu, kao ni svjetska kriza, ali ni konkurencija na tržištu. Naše banke uživaju u zlatnim godinama u svom paralelnom svemiru! Ove bi se godine ta dva svijeta mogla barem približiti. Taj sudar mogao bi biti glasan i bolan jer banke teret krize neće podnijeti same i jednostavno pristati odreći se ekstra profita. Više kamate na kredite i milijuni kuna prihoda banaka samo su pitanje dana, vjerojatno odmah nakon lokalnih izbora.

Autor: Ana Blašković
14. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close