Na valutnim je tržištima tečaj eura pao peti tjedan zaredom, zbog strahovanja ulagača da Španjolska neće moći riješiti svoje financijske probleme bez međunarodne pomoći, a posljednjih je dana pod pritiskom i dolar jer niz podataka ukazuje na usporavanje rasta američkog gospodarstva.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,6 posto, na 1,2435 dolara. U petak je u jednom trenutku, po prvi puta od srpnja 2010. godine, zaronila ispod razine od 1,23 dolara, na 1,2286 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura potonuo je 2,7 posto, na 96,98 jena. U jednom je trenutku u petak zaronio na samo 95,81 jena, najnižu razinu u 11 i pol godina. I američka je valuta prošloga tjedna oslabila prema japanskoj, pa je cijena dolara pala 2,1 posto, na 77,99 jena, najnižu razinu od polovice veljače. Već tjednima euro nije pod pritiskom samo zbog strahovanja ulagača od izlaska Grčke iz eurozone, nego i sve dublje dužnička krize u Španjolskoj.

Guverner španjolske središnje banke, koji se povlači s dužnosti prije isteka mandata, upozorio je prošloga tjedna da Madrid neće spustiti proračunski manjak na zacrtanu razinu u ovoj godini. Ulagače zabrinjavaju i golemi gubici španjolskih banaka, zbog kojih Španjolci pojačano izvlače novac iz zemlje. U ožujku je iz Španjolske u inozemstvo poslano neto 66,2 milijarde eura, što je najveći iznos od početka vođenja tih statističkih podataka u 1990-im godinama. „Španjolska bankovna kriza ima potencijala da razbije eurozonu neovisno o ishodu grčkih izbora. Izgledi za euro vrlo su pesimistični, poglavito nakon što su podaci iz Španjolske pokazali značajno povlačenje novca iz banaka, što govori da će ta zemlja vjerojatno morati zatražiti pomoć”, kazao je Peter Kinsella, valutni strateg u banci Commerzbank.

Kako bi pomogla bankama, Španjolska kani izdati novu emisiju obveznica, a ulagači se plaše da bi cijena novog zaduživanja mogla biti previsoka. Već su prošloga tjedna prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice skočili iznad 6,6 posto, najvišu razinu od priključenja te zemlje eurozoni. To je opasno blizu 7 posto, točki na kojoj su Grčka, Irska i Portugal morali zatražiti međunarodnu financijsku pomoć. “Što više prinosi rastu, to je veća vjerojatnost da će Španjolska u konačnici biti prisiljena tražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda ili Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Rekao bih da su trenutno šanse 50 posto da će Španjolska zatražiti pomoć”, kazao je Peter Kinsella. Pritiske na jedinstvenu europsku valutu nakratko su tek ublažile preporuke Europske komisije da bi eurozona trebala ići u smjeru izravne dokapitalizacije banaka uz pomoć trajnog fonda za spašavanja članica eurozone koje je zadesila kriza. Bruxelles je pozvao zemlje članice da krenu u smjeru “bankovne unije” i da razmotre izdavanje euroobveznica, što su mjere koje bi ublažile krize u perifernim članicama eurozone, ali im se neke članice, uključujući Njemačku, oštro protive. Stabilizaciji tečaja eura prema dolaru pridonijeli su u petak razočaravajući podaci s američkog tržišta rada. U svibnju je otvoreno samo 69.000 novih radnih mjesta, znatno manje nego što se očekivalo, što ukazuje na usporavanje rasta američkog gospodarstva.

To je, pak, potaknulo špekulacije da bi američka središnja banka Fed uskoro mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku, zbog čega je dolar oslabio. Pad tečaja dolara prema jenu uznemirio je japanske monetarne vlasti jer snažan jen nanosi štete velikim japanskim izvoznicima. Zbog toga su vlasti u Tokiju u petak upozorile da bi mogle intervenirati, da je snažan uzlet jena posljedica špekulacija i da će poduzeti odlučne mjere ako se velike oscilacije tečaja nastave.

(Hina/pd)