Vodeće svjetske pomorske kompanije, poput K Line, Maersk Line, Stena, NYK Line, Mitsui OSK Line, Shell i BP početkom su prošle godine zajedno donirale Somaliji milijun američkih dolara za otvaranje novih radnih mjesta.

Naime, poznato je da je najunosnije i najatraktivnije u Somaliji biti pomorski pirat, o čemu smo već pisali u Poslovnom dnevniku kao i o uzrocima somalskog pomorskog piratstva, no zbog velike konkurencije ulazak u piratsvo pripada samo odabranima. Situacija je slična kao i u Hrvatskoj gdje je mjesto u visokoj politici osigurano samo za provjerene kadrove, pa stoga strani investitori nisu spremni ozbiljnije ulagati u Hrvatsku zbog korupcije, kao ni pomorske kompanije u Somaliju.

Simbolična donacija
U Somaliji 43% populacije preživljava s pet kuna dnevno, a 73% s deset kuna na dan. Sa samo 2% površine obrađenog zemljišta, od Somalije pogođene čestim sušam i višegodišnjim građanskim ratom, ne može se mnogo očekivati. Donirana svota pomorskih kompanija je više nego simbolična kada se zna da je prije tri godine dvoje poznatih glumaca somalskom zdravstvu doniralo iznos u visini trećine spomenute svote pomorskih kompanija. Ako su troškovi svjetske ekonomije zbog somalskih pirata oko 6 milijardi dolara godišnje (2012.) onda je donirana svota od milijun dolara zaista više nego simbolična.

Ratni brodovi
Zbog nazočnosti vojnih brodova koji patroliraju područjem Indijskog oceana, a prije svega zbog zaštitara koje koristi sve veći broj pomorskih kompanija, poslovanje somalskih pirata nije više tako uspješno kao što je bilo na primjer 2010., kad je za 44 otkupnine somalskim piratima isplaćeno 176 milijuna dolara (oko četiri milijuna dolara po otetom brodu). U 2011. po otetom brodu (njih 31) isplaćeno je oko pet milijuna dolara.U 2012. (potpuni podaci za 2013. još nisu dostupni) somalskim je piratima isplaćeno samo osam otkupnina u ukupnom iznosu od oko 32 milijuna dolara, tj. četiri milijuna dolara po brodu. Za južnokorejski tanker od oko 319.000 tona nosivosti kojeg su somalski pirati zadržali oko sedam mjeseci u 2010. plaćeno je oko 9,5 milijuna dolara.

Za grčki tanker približno iste nosivosti kojega su somalski pirati zadržali oko dva mjeseca u 2011. isplaćeno je oko 13,5 milijuna dolara. Za talijanski tanker za prijevoz kemikalija kojega su oteli krajem 2011. i zadržali četiri mjeseca somalskim je piratima isplaćeno devet milijuna dolara. Ukupni iznos otkupnine u ukupnom godišnjem trošku svjetske ekonomije zbog somalskih pirata, danas već "industrijske grane" (mnogi u svijetu dobro žive zbog somalskih pirata), je beznačajan trošak, jer sudjeluje s manje od 1%. Isto tako je relativno mali trošak za brodara u odnosu na vrijednost broda i tereta, a prije svega zbog izgubljene buduće zarade, kada brodar mora platiti otkupninu u iznosu od na primjer deset milijuna dolara jer vrijednost tereta i otetog broda (vrlo velikog tankera za prijevoz nafte) može biti čak i 300 milijuna dolara.Troškovi nastali zbog nazočnosti ratnih mornarica iz mnogih država svijeta (EU, NATO, Kina, Rusija, Indija, Južna Koreja, Japan) u patroliranju Indijskim oceanom gdje uspješno "posluju" somalski pirati u 2012. iznosili su oko 1,1 milijardu dolara, što je za oko 200 milijuna dolara manje nego 2011. Glavni razlog smanjenja vojnih troškova je manje korištenje bespilotnih letjelica u 2012. u odnosu na godinu dana ranije.

No stvarni vojni troškovi su vjerojatno znatno veći zbog kompleksnosti logističke podrške. A ni tridesetak ratnih brodova nije dovoljno za uspješno kontroliranje područja većeg od Europe. Zbog toga je vojna intervencija na kopnu učinkovitija od one na oceanu. Najučinkovitija zaštita od somalskih pirata su zaštitari koji provedu nekoliko dana na brodu za vrijeme plovidbe Indijskim oceanom. Kako sve više pomorskih kompanija traži njihove usluge, ukupni izdaci zbog korištenja zaštitarskih agencija porasli su za milijardu dolara u 2012. u odnosu na godinu ranije. Za četiri zaštitara na jednom brodu tijekom plovidbe Indijskim oceanom od nekoliko dana brodar će prepoznatljivoj i iskusnoj zaštitarskoj agenciji platiti između 30 i 50 tisuća dolara. Bespoštedna konkurencija među zaštitarskim agencijama širom svijeta je velika, pa se stoga očekuje da naši brodari upošljavaju isključivo hrvatske profesionalce u zaštiti svojih brodova

Sukobi i interesi.
Na nedavnom predavanju koje sam održao o pomorskom piratstvu kolege iz Indije upozorile su me na slučaj talijanskog tankera Enrica Lexie, gdje su dva talijanska zaštitara u službi talijanske ratne mornarice pucajući s tankera ubila dva indijska ribara misleći da su pirati. Slučaj se dogodio oko dvadeset nautičkih milja od jugozapadne indijske obale sredinom veljače 2012. Brod je u Indiji zadržan do početka svibnja, a dva su talijanska marinca uhićena. Krajem 2012. pušteni su za Božić u Italiju da bi se u siječnju 2013. vratili u Indiju, pa su zbog izbora u Italiji ponovno otputovali kući u veljači da bi u ožujku, na inzistiranje Indije, bili ponovo vraćeni u tu zemlju gdje u talijanskoj ambasadi u New Delhiju čekaju suđenje. Italija i Indija u napetoj situaciji zastupaju različite stavove glede ovog slučaja.

Prema indijskom zakonu prijeti im smrtna kazna. Talijani se protive smrtnoj kazni, a drže i da se nesreća dogodila izvan teritorijalnog mora Indije gdje vrijedi međunarodno pravo, a ne unutar 12 nautičkih milja od obale. Indijci pak smatraju, pojednostavljeno rečeno zbog različitog tumačenja Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i Konvencije o suzbijanju protupravnih činova usmjerenih protiv sigurnosti pomorske plovidbe, da do 200 nautičkih milja od obale (isključivi gospodarski pojas) vrijede indijski zakoni – pa je riječ o agresiji Italije na Indiju. Budući da je istaknuta indijska političarka Sonia Gandhi talijanskih korijena politička pozadina ovog slučaja nije isključena. Zbog političkog i gospodarskog utjecaja Indije, Italija nije imala izbora. Slično se trenutno događa s Njemačkom i Hvatskom, s tim da su Talijani osumnjičeni za ubojstvo Indijaca, a Hrvati za ubojstvo Hrvata. Zbog izručenja marinaca Indiji talijanski ministar vanjskih poslova dao je ostavku. Je li za očekivati da će i naša ministrica učiniti isto?

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’