Zadarska je županija vodeća po povećanju zaposlenosti – pokazuju upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju zaposlenosti po hrvatskim županijama. Podaci, prema kojima su na godišnjoj razini Zadrani povećali zaposlenost za gotovo pet posto, valja napomenuti, nisu najsvježiji; odnose se na konac lanjskog ožujka. No vrijedni su pozornosti, jer prvi put službena statistika, koja redovito izvještava o kretanjima na nacionalnoj razini, konačno nudi i pregled kretanja zaposlenosti po županijama.

Skroman rast
Slične podatke priređuje i Financijska agencija, no ona podatke crpi iz godišnjih financijskih izvješća pravnih osoba. Službena statistika podatke o kretanju zaposlenosti dobiva iz godišnjeg istraživanja, sa stanjem 31. ožujka, a njime su obuhvaćene pravne osobe svih oblika vlasništva, tijela državne vlasti, te jedinica lokalne i područne samouprave. U podatke je uključena i procjena broja kretanja zaposlenosti u pravnim osobama koje imaju manje od deset zaposlenih, a za koje nisu zaprimljeni izvještaji, dok nedostaju podaci o zaposlenima u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, te individualni poljoprivrednici. Iz dostupnih podataka u ovom prvom izvještaju DZS-a nije nažalost vidljivo kakvo je stanje bilo prethodne godine. Tek se navode postoci rasta ili smanjenja zaposlenosti u pojedinim županijama, te broj zaposlenih prema djelatnostima u pojedinoj županiji. Zbog toga i nije moguć detaljniji uvid u kretanja u pojedinim županijama, primjerice koji je sektor u Zadarskoj županiji najviše pridonio porastu zaposlenosti. Tek se, naime, navodi da je koncem ožujka prošle godine na području te županije bilo 32.034 zaposlenih osoba, od čega 42,9 posto su bile žene, što je nešto manja zaposlenost ženske populacije nego na državnoj razini. U promatranom je razdoblju u Hrvatskoj ukupno bilo 1,099 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, od čega su 44,8 posto žene.
U Zadarskoj je županiji najveći broj zaposlenih skoncentriran u javnoj upravi i obrani, gdje je zaposleno ukupno 5930 osoba ili 18,5 posto zaposlenih, a slijedi trgovina kao druga djelatnost, u kojoj radi 17,7 posto zaposlenih Zadrana. Iako je riječ o turističkoj županiji, u hotelima i restoranima zaposleno je tek 3,5 posto radnika. Osim Zadra, značajniji porast zaposlenosti statistika bilježi još u Zagrebačkoj županiji (četiri posto), te u Šibensko-kninskoj, Karlovačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji, u kojima je zaposlenost rasla oko dva posto. U Varaždinskoj županiji porast je bio nešto skromniji, 1,1 posto. U krugu županija s negativnim kretanjem broja zaposlenih prednjači Ličko-senjska županija, inače županija s najmanjim udjelom u broju zaposlenih, od svega 0,93 posto. Lanjski ožujak ta je županija zaključila s 10.177 zaposlenih u pravnim osobama, što je za 13,2 posto manje negoli godinu dana ranije. Nijedna druga županija nije imala tako drastičan pad zaposlenosti. Virovitičko-podravska županija, primjerice, bilježi pad zaposlenosti za 2,8 posto, a Međimurska za 2,6 posto. Inače je u promatranom razdoblju na godišnjoj razini zaposlenost pala u ukupno osam županija, a uz navedene negativan trend imale su još Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, te Požeško-slavonska. U prve dvije broj zaposlenih pao je za gotovo dva posto, a u potonjoj riječ je o padu od 0,2 posto.

Zagreb udara ritam
U Gradu Zagrebu, koji i dalje najsnažnije determinira gospodarska i ina kretanja, zaposlenost je ostala na jednakoj razini kao i prethodne 2004. godine. U metropoli je gotovo 30 posto zaposlenih, a najviše ih je, 20 posto, u trgovini. Slijedi prerađivačka industrija (16,3 posto), te poslovanje nekretninama (10,3 posto). Na razini Hrvatske, pak, prerađivačka je industrija vodeća djelatnost po broju zaposlenih, ukupno 243 tisuće, odnosno 22,13 posto svih zaposlenih, a slijede trgovina (17 posto) i javna uprava (9,55 posto). Od te prosječne hrvatske slike odudara Varaždinska županija, u kojoj je nakon prerađivačke industrije i trgovine najviše zaposlenih u zdravstvu, u Koprivničko-križevačkoj je treća djelatnost obrazovanje, kao i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Primorsko-goranskoj to je prijevoz.