Po tko zna koji put na turističkom sajmu WTM u Londonu britanski su turoperatori Hrvatskoj prigovorili na visokim cijenama, nedostatku sadržaja, manjku slotova na aerodromima…

Najviše od svega muči ih što ne mogu dobiti državnu potporu za oglašavanje kakvu su zamislili i kakvu su dobivali u zlatnim vremenima. No, vremena se, srećom, mijenjaju, iako ne možda tako brzo kako bismo željeli.S obzirom na to da Hrvatska ima još dosta posla u vraćanju brojki s britanskoga tržišta iz osamdesetih godina (ovogodišnjih tristo tisuća noćenja Britanaca treba pretvoriti barem u pola milijuna), stvar je osjetljiva. I dalje dobar dio tih gostiju treba doći organizirano, pogotovo izvan sezone. Zbog toga Ministarstvo turizma i cijeli turistički sektor ne smiju sebi priuštiti bahatost. No, smiju i moraju zauzeti nešto čvršći stav, ali samo ako pritom dobro zasuču rukave. Britanskim partnerima treba poručiti da ovo nisu osamdesete, da je u međuvremenu u turizam ipak nešto uloženo, pa su cijene više nego osamdesetih, ali i moraju biti više nego u nekim drugim destinacijama. Koliko god mi doma možemo biti kritični, ponuda u hrvatskim hotelima s četiri i pet zvjezdica, uključujući i ponudu destinacije, kvalitetom se uglavnom ne može mjeriti s onom u brojnim jeftinijim španjolskim ili turskim resortima s jednakim brojem zvjezdica.

Dokaz je sve veći broj individualaca s britanskoga tržišta kojima u Hrvatskoj nije problem platiti 60 eura za noćenje za koje turoperatori nude tek 40, a takav bi se trend mogao ubrzati konačnim dolaskom British Airwaysa na redovitoj liniji London-Zagreb od ovoga prosinca, ali i neumoljivim rastom mobilnih komunikacija. Iako će dio gostiju uvijek dolaziti putem agencija koje imaju svoju funkciju, cilj je rast broja individualaca koji će u Hrvatsku u svibnju doći nakon što vide oglas s dobrom ponudom ili dobiju preporuku prijatelja koji su se upravo fenomenalno proveli u Zadru. No, da bi se to dogodilo, imamo još dosta posla u osmišljavanju i kreiranju te ponude, ali i prezentaciji, koja se mora hitno modernizirati. Iako smo na nacionalnoj presici u Londonu konačno imali sadržajnu i duhovitu prezentaciju hrvatskih vina uz degustaciju koja je bila i pristojno posjećena, plastičan štand Hrvatske turističke zajednice pun neonskih svjetala ne može se baš vezati uz priču o gastro i eno destinaciji koja njeguje održivi razvoj i autohtonost.