Ponovit će se priča s nuđenjem magle svim potrošačima struje kao i lani. Još od tada se samo na teoretskoj razini nudi mogućnost izbora od koga će struju kupovati oko 150 tisuća pravnih subjekata, a od 1. srpnja isto se nudi i za dva milijuna kućanstava.

Prvo su, dakle, velike i srednje velike industrijske tvrtke lani stekle status povlaštenog kupca struje (mogućnost izbora) i ostale vjerne HEP-u, a sada će ga steći i svi zakonski zaštićeni potrošači koji s time neće baš ništa postići. I male tvrtke i kućanstva moći će tek sanjati kako biraju hoće li struju kupovati od HEP-a ili drugog dobavljača. Mogućnost izbora još nekoliko se godina neće moći realizirati pa je to jedina stvarna posljedica najnovijeg prijelaza iz zaštićenog statusa u kojem su se dosad nalazili tarifni kupci u status povlaštenog kupca. U međuvremenu će HEP početi djelovati kao tržišna kompanija, te će isporučivati račune u kojima će cijena biti znatno viša. Pritom će morati na računu navesti koliko postotaka poskupljuje proizvodnju, a koliko prijenos, distribuciju i opskrbu. Kako zbog niske cijene nije stekao konkurenciju u opskrbi, iz upućenosti svih potrošača samo na njega, HEP će ostvariti u uvjetima liberalizacije znatnu konkurentsku prednost i kompenzirati dio gubitaka. To će se tržište razvijati tek “na kapaljku” pa se prisutnost stranih trgovaca strujom ovdje vezuje za razdoblje poslije 2010., dok se HEP ne pripremi za očekivanu veliku utrku za svakog potrošača u Hrvatskoj. Temelj za opciju izbora koju samo formalno promovira aktualna potpuna liberalizacija tržišta energenta nalazi se u Zakonu o tržištu električnom energijom, no u stvarnosti se nema što birati. Razlog zašto će i tvrtke i kućanstva još dugo biti vezani za HEP leži u odluci Vlade koja je na više od dvije i pol godine zamrznula cijenu struje. Znatan dio stručne javnosti drži da takva odluka nije bila opravdana, pa će sada i uslijediti porast cijena za barem 20-ak posto. Time je stvorena apsurdna situacija da HEP, kao što to danas nema, tako neće još više godina imati, konkurenciju u djelatnosti opskrbe u kojoj nema status monopolista. Sve je to moguće unatoč ili baš zbog liberalizacije koja inače dovodi do tržišnog natjecanja. Ni predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak ne očekuje brzu pojavu konkurencije u opskrbi. Razlog zašto potrošači ostaju vjerni HEP-u je manjak konkurencije, a nje nema zbog cijena. Promjene na tržištu treba očekivati u idućih pet godina. Cijene struje neće u Hrvatskoj ostati kakve jesu, a pošto se izjednače s cijenom struje, čije je viškove moguće kuputi na tržištu Jugoistočne Europe, pojavit će se veliki trgovci. Ta razlika u cijenama struje između burzi na zapadu i regije iznosi 20-ak posto, tj. toliko je na europskom JI-u skuplja. Uz očekivani dolazak njemačkih, talijanskih, austrijskih, ali i ruskih i ukrajinskih tvrtki, koje će konkurirati HEP-ovoj opskrbi, govori se da će tada veliki kupci struje poput Ine i Petrokemije razmišljati isplati im se registrirati djelatnost kojom se samoopskrbljuju.