EN DE

‘Uz potporu EU, ne isključujemo mogućnost gradnje Pelješkog mosta’

Autor: Poslovni.hr
18. srpanj 2012. u 12:00
Podijeli članak —

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Globus rekao je da će se Pelješki most graditi, no istaknuo je i da očekuje pomoć EU u provedbi tog projekta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Osim u tome, ministar je odlučan i po pitanju restrukturiranja Hrvatskih željeznica, a taj bi čin, ukoliko ga uspije provesti, jednoga dana mogao isticati kao svoj najveći uspjeh u karijeri. Dosad ni jednom ministru prometa nije uspjelo ono u što se upustio Hajdaš Dončić – od najvećeg potrošača državnih subvencija učiniti efikasnu kompaniju, no ministar tvrdi da on zna kako.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Globus rekao je da će se Pelješki most graditi, no istaknuo je i da očekuje pomoć EU u provedbi tog projekta.

Osim u tome, ministar je odlučan i po pitanju restrukturiranja Hrvatskih željeznica, a taj bi čin, ukoliko ga uspije provesti, jednoga dana mogao isticati kao svoj najveći uspjeh u karijeri. Dosad ni jednom ministru prometa nije uspjelo ono u što se upustio Hajdaš Dončić – od najvećeg potrošača državnih subvencija učiniti efikasnu kompaniju, no ministar tvrdi da on zna kako.

Smatra kako HŽ više nema vremena za odugovlačenje. Ministarstvo je zadalo ciljeve i rokove restrukturiranja, a menadžeri ih moraju izvršiti. O informaciji da će HŽ otpustiti 2700 radnika kaže da smisao i cilj restrukturiranja nije otpuštanje radnika, već modernizacija i veća efikasnosat cijelog sustava.

“Ako želimo efikasan sustav, on mora biti moderniziran, informatiziran. Moramo pratiti europske parametre: ako je europski prosjek 1 do 1,2 zaposlena po kilometru pruge, onda ne može kod nas ostati tri jer to znači da je sustav neefikasan. Želimo da našim prugama voze moderniji i brži vlakovi, te da naš željeznički sustav spremno dočeka 1. srpnja 2013. kada počinje liberalizacija tržišta”, rekao je ministar.

Što se tiče privatizacije, odnosno prodaje tvrtki iz sustava HŽ-a, ministar ističe kako su rokovi kratki, a sve tvrtke koje ne čine core biznis HŽ-a moraju biti privatizirane i to najkasnije do sredine 2013. godine.

O najmu poslovnih prostora u zgradi Glavnog kolodvora kaže da je prvi zadatak HŽ infrastrukture upravo da u narednom razdoblju oslobodi zgradu od nepotrebnih ureda te je pripremi za iznajmljivanje. Ministar kaže kako u većini kolodvora po svijetu ima najmanje željezničkih sadržaja te se tu uglavnom nalaze kafići, restorani i trgovine. Želi da tako bude i na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Tvrdi kako se ništa neće prodavati u bescjenje jer je interes dobiti što više novca od prodaje ili najma, koji će se potom koristiti za modernizaciju željeznica.

Na pitanje o tome što će od HŽ-a ostati u državnom vlasništvu, ministar kaže da HŽ Infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu. Smatra kako Željeznička infrastruktura mora zauvijek ostati državna jer se tu radi o strateškoj državnoj imovini, baš kao što su i šume ili vode. Isto tako, ističe da će u većinskom državnom vlasništvu ostati i HŽ putnički prijevoz, za razliku od transporta robe.

Tvornica željezničkih vozila Gredelj podijelit će se u dva dijela, s tim da će se održavanje i servisiranje spojiti u sustav HŽ-a, dok će se tvornica vlakova privatizirati. Ministar ističe kako je plan restrukturiranja spreman, a plan je povezati Gredelj sa dijelom Končara koji se bavi proizvodnjom vlakova kako bi zajednički i dalje proizvodili vlakove za HŽ. Kroz suradnju Končara i Gredelja želi se stvoriti konzorcij domaće željezničke industrije i prepoznatljiv hrvatski brend.

Ministar je kazao kako je HŽ-u potrebno oko 40 novih vlakova čime će se pokrenuti i važan investicijski ciklus. Nada se kako će u rujnu biti zatvorena financijska konstrukcija što se toga tiče kako bi mogli krenuti sa ugovoranjem i proizvodnjom novih vlakova. Smatra da je Gredelju i Končaru, kad potpišu ugovor, potrebno do 14-18 mjeseci za isporuku prvog vlaka. Nakon toga mogli bi isporučiti i osam do deset vlakova godišnje. Za prvi investicijski ciklus biti će potrebno 150-200 milijuna kuna, a novac će se osigurati kreditom uz državna jamstva.

Ministar je definitivno iznenadio svojom izjavom o gradnji Pelješkog mosta. Naime, unatoč javnom mišljenju kako je ova Vlada odustala od tog projekta, Hajdaš Dončić je kazao kako se od gradnje nije odustalo te da je ona još uvijek moguća. Vlada intenzivno pregovara s predstavnicima Europske komisije o mogućnostima povezivanja hrvatskog teritorija koji će već za godinu dana biti i teritorij EU.

“Ako dobijemo potporu EU, ne isključujemo mogućnost gradnje redefiniranog, jeftinijeg Pelješkog mosta. Imamo dvije alternative o kojima pregovaramo s EU. Prva je neumski koridor, druga je redefinirani Pelješki most. Pri tome se ne služimo bukačkim metodama, ne plašimo ljude, već radimo. Jedno od ta dva rješenja, koje bude prihvatljivije EU, bit će prihvaćeno”, kazao je ministar za Globus.

S obzirom na to da EU ima važnu ulogu o donošenju odluke o gradnji Pelješkog mosta, očekuje se i da će ona sufinancirati taj projekt, ako bude prihvaćen. Hajadš Dončić ističe kako bi između dva navedena projekta odabrao gradnju Pelješkog mosta, ali samo ako uspijemo dobiti financijsku pomoć EU. U protivnom, neumski je koridor puno jeftiniji. Odluku o tome možemo očekivati do kraja ove godine jer već iduće godine treba početi gradnja, bilo neumskog koridora, bilo Pelješkog mosta.

(pd)

Autor: Poslovni.hr
18. srpanj 2012. u 12:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close