Dolazi do smjene u svjetskim ekonomskim, financijskim i geopolitičkim rizicima. Neki rizici sada su manju vjerojatni, premda možda nisu u potpunosti iščeznuli, dok istodobno neki drugi postaju sve izgledniji i sve važniji.Prije dvije godine u samom središtu zbivanja nalazilo se šest glavnih rizika:

• Raspad eurozone (uključujući izlazak Grčke iz te zajednice i gubitak pristupa kapitalnim tržištima za Italiju i/ili Španjolsku).
• Fiskalna kriza u Sjedinjenim Američkim Državama (zbog nastavka političke borbe vezane uz maksimalni dozvoljeni iznos dugovanja, kao i još jedne obustave rada vlade).
• Kriza javnog duga u Japanu (uslijed kombinacije recesije, deflacije i visokog deficita koji su utjecali na značajno povećanje omjera duga prema BDP-u).
• Deflacija u brojnim naprednim gospodarstvima.
• Rat između Izraela i Irana zbog navodnog iranskog programa nuklearnog naoružanja.
• Opći raspad regionalnog poretka na Bliskom istoku.

Ovi rizici nisu se smanjili. Zahvaljujući obećanju predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija da će poduzeti sve što bude bilo potrebno, novim financijskim institucijama koje su stabilizirale zemlje-dužnike u nevoljama, kao i uspostavi bankarske unije, eurozona više nije na rubu kolapsa. 

Rizik deflacije
U SAD-u su predsjednik Barack Obama i republikanci iz Kongresa proglasili primirje ne bi li izbjegli prijetnju još jedne obustave aktivnosti vlade vezano uz potrebu povećanja takozvanog dužničkog stropa. U Japanu su prve dvije "strelice" gospodarske strategije koju je najavio premijer Shinzo Abe (monetarno olakšanje i fiskalna ekspanzija) potaknule snažniji rast i zaustavile deflaciju. Sada bi treća strelica "Abenomike", točnije strukturalne reforme, zajedno s početkom dugoročne fiskalne konsolidacije, mogla dovesti do stabilizacije duga (premda je gospodarski učinak nadolazećeg povećanja poreza na potrošnju krajnje nesiguran).Slično tome, rizik deflacije diljem svijeta ublažile su egzotične i nekonvencionalne monetarne mjere: nulte kamatne stope, kvantitativno olakšanje, kreditno olakšanje i podizanje stopa. Nadalje, i rizik rata između Izraela i Irana se smanjio u studenom prošle godine, kada je potpisan sporazum o iranskom nuklearnom programu. Padajuća premija straha dovela je i do pada cijene nafte premda mnogi sumnjaju u iskrenost Irana te strahuju da isti samo pokušava dobiti na vremenu dok istodobno i dalje radi na obogaćivanju urana.

Grubo slijetanje Kine
Iako su brojne zemlje Bliskog istoka i dalje iznimno nestabilne, niti jedna od njih nije sustavski značajna u financijskom smislu, pa tako zasad niti jedan tamošnji sukob nije ozbiljno potresao svjetske dobavljače nafte i plina. No, naravno, zaoštravanje samo jedne od spomenutih kriza ili sukoba moglo bi dovesti do obnove straha vezano uz energetsku sigurnost. Međutim, još važnije od povlačenja rizika iz posljednjih godina jest jačanje šest novih rizika.Za početak, tu je rizik grubog slijetanja za Kinu. Naime, rebalans rasta koji se udaljava od fiksnih investicija, a kreće prema privatnoj potrošnji odvija se presporo jer svaki puta kada godišnja stopa rasta BDP-a počne padati prema sedam posto, državne čelnike obuzme panika te brzo udvostruče sredstva za još jednu rundu kapitalnih ulaganja na krilima zajmova. To pak vodi do daljnjih loših kapitalnih projekata i zajmova uz daljnja prekomjerna ulaganja u nekretnine, infrastrukturu i industrijske kapacitete, što u konačnici rezultira povećanjem privatnog i javnog duga.

Do sljedeće godine možda više neće biti prostora za takve manevre.Usto imamo i rizik mogućih pogrešaka američke Banke saveznih rezervi uslijed zatvaranja ciklusa monetarnog olakšavanja. Prošle je godine tako već i sama najava te banke o postupnom smanjenju mjesečnog otkupa dugoročnog financijskog kapitala potaknula svojevrsnu paniku na svjetskim financijskim tržištima, kao i tržištima u usponu. Ove je godine sužavanje ekspanzivne monetarne politike stupilo na snagu, ali neizvjesnost glede odabira trenutka i brzine nastojanja Banke saveznih rezervi s ciljem normalizacije kamatnih stopa uzrokuje brojna previranja. Neki ulagači i vlade sada se boje da bi Banka saveznih rezervi kamatne stope mogla povisiti prerano i prebrzo te pokrenuti niz gospodarskih i financijskih šokova.Treće, Banka saveznih rezervi mogla bi iz stanja nulte kamatne stope normalizaciju pokrenuti prekasno i presporo (prema njezinom trenutnom planu kamate bi se normalizirale do 4 posto tek 2018.), što bi uzrokovalo još jedno naglo povećanje cijene kapitala, kao i njihov posljedični vrtoglavi pad. Naime, neuobičajene monetarne mjere u SAD-u i drugim naprednim gospodarstvima već su dovele do opće reflacije cijene kapitala, što bi u konačnici moglo uzrokovati balone na kreditnom tržištu, dioničarskom tržištu te tržištu nekretninama.

Četvrto, krize na nekim od ranjivijih tržišta u usponu mogle bi se pogoršati. Naime, tržišta u usponu suočena su s ozbiljnim preprekama (zbog pada cijena roba i rizika povezanih sa strukturalnom transformacijom u Kini te obratom monetarne politike američke Banke saveznih rezervi), i to u vrijeme kada su njihove vlastite makroekonomske mjere i dalje preblage, a izostanak strukturalnih reformi podriva izglede rasta. Nadalje, na mnogim tržištima u usponu usto su prisutni i politički te izborni rizici.Peto, najnoviji ozbiljni rizik predstavlja mogućnost da će trenutni sukob u Ukrajini dovesti do početka Drugog hladnog rata, pa čak i rata u pravom smislu riječi napadne li Rusija istok te zemlje. Gospodarske posljedice takvog ishoda bile bi nesagledive ne samo zbog učinka na opskrbu električnom energijom i tijekovima investicija, nego i zbog uništavanja ljudskih života i razaranja fizičkog kapitala.Konačno, sličan gore navedenom je i rizik da će teritorijalni i pomorski sporovi u Ariji (počevši sa sporom Kine i Japana) eskalirati u punopravni vojni sukob. Realizacija takvog političkog rizika imala bi ekonomske i financijske posljedice po cijeli sustav.

Nonšalantnost ulagača
Zasad su financijska tržišta mirna u vezi tih novih rizika. Previranja su se tek neznatno povećala, ali cijena kapitala se i dalje čvrsto drži na mjestu. Govorkanja o spomenutim rizicima povremeno, ali samo nakratko potresu povjerenje ulagača, a skromne korekcije na tržištu zasad se nakon nekog vremena vraćaju na staro.Investitori možda s pravom smatraju da se navedeni rizici neće ostvariti u ozbiljnijem obliku te da će fleksibilne monetarne mjere u naprednim gospodarstvima i njihov trajni oporavak te rizike ublažiti. No možda se investitori zavaravaju tvrdnjama da je vjerojatnost ostvarenja ovih rizika niska pa bi ih stoga moglo neugodno iznenaditi kada se jedan ili više njih realizira.Naime, baš kao i u slučaju svjetske financijske krize, ulagači se čine nesposobnima prikladno prepoznati, procijeniti i ograničiti takve repne rizike. Samo vrijeme će nam pokazati je li njihova trenutna nonšalantnost još jedan pogrešna procjena i neuspjeh u pripremi za ekstremne događaje.

Project Syndicate, 2014.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno