Sve su oči uprte u Europsku središnju banku uoči sastanka guvernera.

Na njemu bi čelnik ECB-a Mario Draghi trebao predstaviti europsku verziju 'quantitative easinga'; novu financijsku injekciju u borbi protiv deflacije i slabog rasta. Na tržištu se procjenjuje da će ECB naposljetku krenuti u otkup državnih obveznica zemalja eurozone, a neslužbene informacije govore o 1100 milijardi eura, odnosno 50 milijardi eura mjesečno do kraja 2016. Ideji tiskanja novca protivila se Njemačka koja se realno boji da će zemlje poput Italije i Francuske iskoristiti situaciju da izbjegnu štednju i sređivanje javnih financija.

Posebna je bojazan ograničen doseg monetarne politike koja, ni uz najbolje želje, nije uspjela silne milijarde eura upumpati u realno gospodarstvo i potaknuti oporavak, već su ostale daleko u financijskim sferama. Austrijski guverner i član Vijeća ECB-a Ewald Nowotny rekao je na Euromoney forumu u Beču da bi politika i središnje banke trebale misliti dugoročno i "ne uzbuđivati se previše" oko ECB-ova poteza. Nakon odluke Švicarske narodne banke da dopusti tržišno formiranje cijene franka, europska valuta je oslabila, a nova poplava eura prijeti novim jačanjem franka kao sigurnog utočišta.

Ulagači su se uoči odluke ECB-a okrenuli i zlatu čija je cijena skočile na petomjesečni rekord iznad 1300 dolara za uncu. Posebna pažnja usmjerena je i na izbore u Grčkoj, ankete predviđaju pobjedu koalicije radikalne ljevice Syriza koja se protivi mjerama štednje. S političkim zaokretom u Ateni, Europa izgledno ulazi u novu rundu nestabilnosti koju nitko ne želi, no teško može izbjeći.