Problem rastuće nelikvidnosti ne jenjava ni u ovoj godini, kako pokazuju podaci Financijske agencije, koncem ožujka u blokadi je zbog neplaćenih obveza bilo 22.900 tvrtki, a iznos na koji su blokirani njihovi računi dosegnuo je 12,6 milijardi kuna, što je razina iz 2003. godine. U samo godinu dana taj se iznos povećao za 1,34 milijarde kuna, a najviše povećanje iznosa blokada Fina je utvrdila u poduzećima iz sektora trgovine, kod kojih je u tom razdoblju ukupan iznos nepodmirenih obveza povećan za 539 milijuna kuna, na ukupno 5,74 milijarde kuna. Na trgovinu i inače otpada najveći dio neplaćanja, no visok rast nepodmirenih obveza nastao je i kod poduzeća iz prerađivačke inudstrije. U odnosu na stanje s konca lanjskog ožujka, blokirani iznos na računima tih tvrtki uvećan je za 314 milijuna kuna pa je ovogodišnji ožujak u toj branši završen s ukupno 2,43 milijarde kuna nepodmirenih dospjelih obveza. U nešto manjim iznosima rastu nelikvidnosti u posljednjih su godinu dana pridonijeli i poduzetnici koji se bave nekretninama, te prijevozom i građevinarstvom. Prvi su, naime, iznos blokada kroz godinu dana povećali za 146 milijuna kuna, prijevoznici za 118 milijuna kuna, a građevinci za 111 milijuna kuna. No takav rast blokada računa u navedenim sektorima zapravo ne odudara od već ustaljene strukture, u kojoj dominira trgovina.

Poboljšanje rudarstva
Jedna od rijetkih djelatnosti u kojoj je iznos neplaćenih obveza u međuvremenu smanjen, i to za više od pola, jest rudarstvo, no riječ je o manjem iznosu koji nije bitnije utjecao na ukupnu sliku. Lani je u toj djelatnosti iznos nepodmirenih obveza bio gotovo 97 milijuna kuna, a ove godine u ožujku je pao ispod 45 milijuna kuna. I nakon lanjske akcije koju je pokrenula Hrvatska obrtnička komora prema Poreznoj upravi, ostaje akutan problem blokada obrtnika. Taj je sektor tim negativnim trendom posebice pogođen od 2005. godine. Koncem ožujka, naime, broj blokiranih računa fizičkih osoba veći je za gotovo 3 tisuće u odnosu na isti lanjski mjesec, a iznos na koji su njihovi računi blokirani veći je za pola milijarde kuna nego godinu dana prije. Sada je, naime, u blokadi gotovo 39,5 tisuća osoba, kojima su blokirani računi zbog neizmirenih 4,63 milijarde kuna obveza. Što se tiče pravnih osoba, otprilike trećina ukupnog iznosa nepodmirenih obveza i dalje se odnosi na nepodmirene naloge za poreze i one po osnovi rješenja nadležnih organa o prisilnoj naplati, dok je 59,5 posto blokada pokrenuto s osnova sudskih rješenja. Međutim, primjetno je da iz godine u godinu raste iznos neizvršenih obveza za poreze i rješenja o prisilnoj naplati. Tako je po toj osnovi koncem 2002. godine iznos blokada bio upola manji nego koncem ožujka, odnosno 2,22 milijardi kuna, a tada je i udjel u ukupnim blokadama bio znatno manji, oko 15,6 posto naspram sadašnjih 35,1 posto. Neplaćene obveze najmanje su, pak, u segmentu doprinosa na plaće i iz njih, a iznose 5,4 posto svih neplaćenih dospjelih obveza. Hrvatske gospodarske asocijacije, a u prvom redu Hrvatska udruga poslodavaca, koja je u doba vlade Zlatka Mateše, kada je problem neplaćanja eskalirao, najglasnije upozoravala na tu pošast i zazivala sustavno rješenje problema neplaćanja, još ne dobivaju uznemirujuće vijesti s terena.

Analiza HUP-a
Direktor HUP-a Đuro Popijač napominje kako ni u kom slučaju nije dobro ako statistike ukazuju na ponovni rast međusobnog neplaćanja, a posebice zabrinjavaju, kaže, podatci o rastu te loše praske u prerađivačkoj industriji. Ta proizvodnja ionako teško funkcionira u postojećim tržišnim okolnostima, a nastavi li se neplaćanje za isporučena dobra, boji se Popijač, mogao bi za neke biti i krug iz kojeg nema povratka. HUP će, najavljuje Popijač, idućih dana analizirati podatke o nepodmirenim obvezama i blokadama računa, a možda i provesti istraživanje među članicama kako bi se utvrdili stvarne razmjeri tog problema.