Prema rezultatima poslovanja predvodnika hrvatskog turizma u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, ne vidi se utemeljenja za tvrdnje kako je 2006. godina bila rekordna po turističkoj “žetvi”. Tvrdi to Ante Pulić, urednik časopisa Intelektualni kapital i član Zajednice za unapređenje intelektualnog kapitala pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u najnovijoj analizi “Hrvatski turizam – mit ili stvarnost”. Podaci o rezultatima i važnosti tog sektora, koji je u strategiji razvoja Hrvatske jedna od glavnih uzdanica, po tvrdnjama Pulića zapravo su poražavajući. U ukupnim prihodima hrvatskog gospodarstva, 3224 turistička poduzeća sudjeluju s udjelom od tek 2,14 posto, a u stvorenoj dodanoj vrijednosti sa 4 posto. Ukupno je u devet mjeseci turizam, gledano kroz hotele i restorane, stvorio 3,86 milijardi kuna nove vrijednosti.

Niska efikasnost
Pulićevo vrednovanje tvrtki i sektora temeljeno je, naime, na novostvorenoj vrijednosti koja se izračunava zbrajanjem operativne dobiti, izdvajanja za zaposlene i amortizacije, odnosno odbijanjem troškova na tržištu nabavljenih proizvoda i usluga od poslovnih prihoda. Turizam je, tako, ukupno gledajući ove godine podbacio. Prosječni rast ostvarene dodane vrijednosti u hrvatskom je gospodarstvu u devet mjeseci iznosio 13,3 posto, a u turizmu 4 posto. Najuspješnije turističko poduzeće na rang-ljestvici turističkih tvrtki porečka je Plava laguna, koja je u devet ovogodišnjih mjeseci stvorila najviše dodane vrijednosti, ukupno 259,3 milijuna kuna. No i njezin je rezultat u odnosu na ostatak gospodarstva ispodprosječan. Usporede li se podaci s onima iz istog lanjskog razdoblja, Plava laguna povećala je dodanu vrijednost za 11,5 posto. Drugorangiranoj Maistri rezultat je nešto bolji nego u ostatku sektora (rast nove vrijednosti za 7,67 posto), a sljedeći na ljestvici, porečki Riviera holding i Istraturist iz Umaga, čak su stvorili manje vrijednosti nego u lani, i to za 4,85 posto, odnosno za 1,5 posto. Pozitivan skok u novostvorenoj vrijednosti među hotelskim poduzećima ove godine bilježi HUP Zagreb, Anđelka Leke, u čijem sastavu su među ostalim hoteli Sheraton, Westin, International i Panorama. Taj je hotelski kompleks ove godine s gotovo 60 milijuna kuna novostvorene vrijednosti bio čak za 96,3 posto uspješniji nego lani. U negativnom se smislu izdvaja najveće šibensko turističko poduzeće Solaris, koje je u vlasništvu zagrebačke grupacije Ugo. Sa 70 milijuna kuna novostvorene vrijednosti, Solaris bilježi 38-postotni pad, a osim u dodanoj vrijednosti, negativan trend ostvarilo je i u pogledu efikasnosti intelektualnog kapitala, i to za 47,5 posto. Unatoč tolikom padu, Solaris još uvijek po zaposlenome ostvaruje iznadprosječne rezultate u branši. Na kunu uloženu po zaposleniku stvara, naime, 3,76 kuna (prosjek za tu djelatnost je 2,43 kune). Među vodećim turističkim tvrtkama najviši pad efikasnosti ostvario je tijekom ove godine Sunčani Hvar. Po kuni uloženoj u zaposlenike stvoreno je tek 0,80 kuna, što je pad efikasnosti za 61 posto u odnosu na prošlu godinu. Podbačaj ta tvrtka, u kojoj se već drugu godinu provodi javno-privatno partnerstvo države i luksemburške grupacije Orco, bilježi i u stvaranju nove vrijednosti, koja je manja za 1,4 posto.

Spori oporavak
Osim slabog udjela u nacionalnom gospodarstvu, Pulićeva analiza pokazuje da turizam nije važna djelatnost ni u nekim županijama koje se smatra turističkima. Takav su primjer Ličko-senjska i Primorsko-goranska županija, ali i Splitsko-dalmatinska županija, u kojima udjel dodane vrijednosti u turizmu čini od 3 do 6 posto ukupne novostvorene vrijednosti na razini županija. Pulić je takve niske vrijednosti sklon dijelom protumačiti i mogućim prisustvom sive ekonomije u tim područjima. Međutim, u samoj studiji o rezultatima turističkog gospodarstva u ovogodišnjoj sezoni ne vide se i razlozi slabijih performansi u stvaranju nove vrijednosti i efikasnosti zaposlenika. Stoga će teza Ante Pulića izvučenu iz navedene statistike, da je turizam zapravo beznačajna djelatnost za hrvatsko gospodarstvo, te da se treba okrenuti razvijanju drugih sektora, zasigurno mnoge zasmetati. Turistički sektor nakon ratnih i poratnih teških godina, konačno prolazi kroz oporavak i nužna intenzivna ulaganja, čiji će se rezultati, tvrde upućeni, tek u narednim godinama početi osjetiti i na statistici koju izračunava Pulić.