Prosječna dnevna potrošnja turista na Jadranu je dosegnula je 162 eura po osobi, što je 15 posto više nego 2022., dok istovremeno u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi 164 eura, 21 posto više.

Pokazalo je to nacionalno istraživanje “Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Hrvatska 2025./2026.” koje je na uzorku od 14.770 turista s područja cijele zemlje proveo Institut za turizam.

Nijemci i Slovenci štedni

“Ovakva istraživanja važna su za razumijevanje profila naših gostiju, njihovih očekivanja, potrošnje i zadovoljstva turističkom ponudom. Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje kako se mijenjaju navike turista i gdje imamo priliku dodatno jačati konkurentnost hrvatskog turizma”, izjavio je ministar turizma Tonči Glavina.

Turisti iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva najviše troše tijekom boravka u Hrvatskoj, u prosjeku 280, odnosno 248 eura dnevno. Slijede ih gosti iz Španjolske i skandinavskih zemalja, čija se dnevna potrošnja kreće oko 240 eura. S druge strane, Nijemci i Slovenci, koji su među najbrojnijim stranim turistima u Hrvatskoj, nalaze se pri dnu ljestvice od dvadesetak istraživanih nacionalnosti, s prosječnom dnevnom potrošnjom od 135, odnosno 127 eura, navodi Zrinka Marušić iz Instituta za turizam.

Na obali raste udio gostiju veće kupovne moći, pri čemu je 74 posto turista navelo mjesečna primanja kućanstva viša od 4000 eura. Udio inozemnih gostiju koji prvi put posjećuju Hrvatsku povećao se s 14 posto u 2022., na 22 posto u prošloj godini, dok je 60 posto inozemnih gostiju Hrvatsku posjetilo najmanje tri puta, što potvrđuje kombinaciju privlačnosti destinacije novim gostima i vjernosti postojećih posjetitelja.

Upitan kako bi potrošnju turista u Hrvatskoj usporedio s konkurentskim zemljama, Glavina je rekao: “Za potpuno precizan odgovor na vaše pitanje trebali bismo imati službene statističke podatke o našim konkurentskim zemljama. Međutim, ono što je vidljivo, ne samo iz ovog istraživanja nego i iz kontinuiranog praćenja turizma i turističke potrošnje, jest da naši prihodi od turizma, odnosno vrijednost koja ostaje u turizmu, rastu brže nego kod konkurencije. To je vrlo pozitivan pokazatelj.”

Resorni ministar naglasio je kako su sve su turističke zemlje itekako svjesne da turizmom mogu povećati otpornost svojega gospodarstva. Turizam je generator velikog broja radnih mjesta te čini iznimno važnu kariku gospodarstva svake zemlje. Na svjetskoj razini u turizmu je zaposleno oko deset posto radne snage, istaknuo je Glavina.

Najveća pogreška

Hrvatske tvrtke automatiziraju posao, ali tek tada otkrivaju koliko su im procesi loši

Poslovna transformacija

Vindija, Končar i Triglav otkrili što koči primjenu umjetne inteligencije u velikim kompanijama

“Uz razvoj digitalnih tehnologija, opću digitalizaciju i promjene načina života, mijenjaju se i mogućnosti putovanja i rada. Ljudi danas mogu raditi od kuće i više nisu toliko vezani uz mjesto stanovanja kao nekada. Zbog svega toga moramo biti svjesni da nam samo prekrasno sunce i more te jedinstvena prirodna i kulturna baština nisu dovoljni da bismo bili konkurentni i zadržali postojeće rezultate”, rekao je ministar Glavina.

“Model prema kojem se turističkim poslovanjem bavimo samo tri ili četiri mjeseca godišnje, barem u dijelu destinacija, nije održiv put prema budućem rastu turizma. Takvim modelom ne možemo ostvariti potrebne iskorake. Svi koji žele biti prisutni na turističkom tržištu moraju pronaći način da razvijaju svoje poslovanje tijekom duljeg dijela godine. Ako već ne mogu poslovati svih 12 mjeseci, trebali bi nastojati poslovati barem sedam do devet mjeseci godišnje”, dodao je.

Hotelski gosti najviše potroše

Kad je u pitanju duljina boravka u Jadranskoj Hrvatskoj, najveći broj gostiju ostaje četiri do sedam noći, njih 59 posto. Dok su znanstvenici Instituta za turizam za kontinentalni dio zemlje primijetili nešto kraća zadržavanja, točnije 81 posto turista ostaje do tri noći. Kada se pogledaju duži trendovi, skraćen je prosječan boravak s 8,4 na 6,9 noćenja na obali, a na kontinentu s 3,4 na 2,8 noćenja.

Već tradicionalno, najduži boravak je u kampovima (11 noćenja), a najkraći poslovni gosti (4 noćenja). Premda kamperi najdulje ostaju, najmanje će potrošiti. U hotelima je potrošnja bila 211 eura po danu, obiteljskom smještaju 158 eura, a u kampovima 113 eura.

“Rezultati TOMAS istraživanja važna su podloga za daljnje unapređenje hrvatskog turizma i kvalitetno usmjeravanje naših promotivnih aktivnosti. Kako bismo gradili konkurentan i održiv turizam, važno je razumjeti tko su naši gosti, što ih motivira na dolazak i kakva iskustva traže. Upravo nam ovakva istraživanja omogućuju da svoje aktivnosti temeljimo na konkretnim pokazateljima i stvarnim iskustvima posjetitelja”, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ)