Predsjednik Trgovačkog suda u Rijeci Miljenko Kurobasa suspendirao je na devet mjeseci sudskog vještaka Radoša Stanića zbog toga što je 74 puta prekršio sudske rokove za izradu pismenog vještačkog nalaza i mišljenja u dva predmeta. To je, prema informacijama Poslovnog dnevnika, prvi slučaj uskrate vještačenja u okviru trgovačkog sudstva u Hrvatskoj zbog nepoštivanja roka suda izazvao je nevjericu i kod mnogih vještaka koji se takvom ponašanju navodno nisu mogli načuditi, a Kurobasa kaže da se prvi put na takvu mjeru odlučio unatoč tome što im je Stanić jedini vještak elektrotehničke struke. Potrebe za sudskim vještacima elektrotehničke struke su znatne, pa će Kurobasa pokušati animinirati da se u HEP-u neki njegovi djelatnici uključe u vještačenja. Računa navodno i na motiviranost inženjera koji rade u brodogradilištu 3. maj za male plaće.

Prekoračenje rokova
Kurobasa tvrdi da se uz malo dobre volje Ministarstva pravosuđa i Udruge sudskih vještaka može probuditi prilično uspavano tržište sudskih vještaka te će stoga nastaviti tražiti unapređenja propisa. U poslove sudskih vještaka brzo bi se uključili, pod uvjetom da ne moraju plaćati mentorima naknadu, stručnjaci koji imaju sve potrebne predispozicije, a glavno je radno iskustvo. Tako bi sudovi imali vještaka u dovoljnom broju, a tržište koje bi profunkcioniralo onemogućilo bi priče o navodnim spregama pojedinih sudaca i vještaka koje se ne sviđaju ni Vrhovnom sudu RH. Za konkretan slučaj, kaže Kurobasa, očekuju pomoć Županijskog suda u Rijeci jer se na njihovoj listi vode četiri sudska vještaka te struke. Prema Kurobasinim riječima, upozoreni su i ostali sudski vještaci da će, ako u očevidniku utvrdi kašnjenja, izreći uskratu vještačenja koja će trajati od tri do dvanaest mjeseci, a ovisno o težini kršenja. “U jednom predmetu vještak Stanić prekoračio je 15-dnevni sudski rok za izradu nalaza i mišljenja 39 puta, a u drugom predmetu je prekršio jednomjesečni rok 35 puta tako da je taj predmet bio kod njega gotovo tri godine. U predmetu u kojem sam osobno sudio zatražio sam 26. siječnja 2006. da u roku od 30 dana izradi pismeni nalaz, a pod prijetnjom razrješenja to je učinio tek 19. rujna te godine. Riječ je o milijunskoj vrijednosti predmeta spora”, objašnjava Kurobasa. “Kap koja je prelila čašu strpljenja dogodila se 9. svibnja kad me je sudski savjetnik kod kojeg je završio jedan od spomenutih spisa informirao da taj sudski vještak uopće ne funkcionira. S tim u vezi odmah sam ga kontaktirao, a obećao je sve obaviti do 18. svibnja. Poslije toga me je faksom obavijestio da treba dodatni rok. Tada sam mu kazao da u ponedjeljak 21. svibnja taj spis vrati u referadu. Donio sam rješenje kojim mu je uskraćeno vještačenje na devet mjeseci, a poslije sam dvojio jesam li trebao izreći uskratu na maksimalnih 12 mjeseci. Vještak je, naime, obilazio predsjedništvo Suda kako bi me preko tajnice nagovorio da promijenim mišljenje, a onda je čak izbjegavao i primitak rješenja o uskrati vještačenja”.

Procesna disciplina
Riječki primjer discipliniranja sudskog vještaka, premda je kap u moru, svjedoči o potencijalima nove prakse prvostupanjskih sudova u pridržavanju mjera Visokog trgovačkog suda. Ovisno o aktivnostima predsjednika Trgovačkih sudova, ali i sudaca, moguće je osigurati procesnu disciplinu što se tiče sudskih vještaka koji trebaju poštivati u pravilu vrlo kratke sudske rokove za izradu pisanih vještačkih nalaza i mišljenja. Pitanje je koliko može daleko ići strogo postavljanje sudaca prema nediscipliniranim vještacima. U tome bi ih mogla i država potaknuti osobito ako počne tražiti nadoknadu štete od sudaca zbog prekočenja roka za suđenje u razumnom roku, a spoznaja te mogućnosti sve je češće tema neslužbenih razgovora. Tako bi navodno i neke suce mogli početi skupo stajati sudski vještaci, koji nisu svjesni zaštite prava na suđenje u razumnom roku u kojem je sud dužan donijeti odluku, a što je nemoguće obaviti ako vještak sam potroši gotovo cijelo vrijeme tog razumnog roka.