Amerika je izabrala novi saziv Kongres i guvernere, i time odredila kako će izgledati posljednje dvije godina mandata predsjednika Donalda Trumpa. Na jučerašnjim izborima na pola predsjednikova mandata Trump nije bio kandidat, ali izbori su svejedno bili referendum o njegovom radu.

Do zaključenja ovog teksta Amerikanci birališta su još uvijek bila otvorena pa se naravno još nisu znali rezultati, a bilo je veliko pitanje kada će točno Amerikanci i doznati rezultate, hoće li to biti već u srijedu ili tek kasnije. Nakon izbora 2022. listići su se u nekim saveznim državama brojali još danima.

No, glavno je pitanje jučer bilo hoće li Ameriku zapljusnuti “plavi val”, odnosno uvjerljiva pobjeda Demokratske stranke koja bi otežala Trumpove posljednje dvije godine mandata, ili pak će republikanci uspjeti zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa ili Senatom. Zbog ustavnih ograničenja Trump se više ne može kandidirati na izborima 2028. godine.

Nisu izbori održani samo jučer, već su mnoge savezne države organizirale rano glasanje, što znači da je 50 milijuna Amerikanca već dalo svoj glas i prije izbornog dana. Biraju svih 435 zastupnika u donjem domu Kongresa, trećinu senatora i gotovo 40 guvernera pojedinih saveznih država.

Američki su izbori poznati po tomu da su decentralizirani što znači da svaka savezna država sama organizira izbore, slijedi vlastita pravila, a zatim i broji glasove na svoj način i svojim tempom (primjerice, u nekima prvo dođu na red glasovi poštom, a zatim glasanje na redu, a u drugim državama je obratno).

Stranačka baza uz predsjednika

U predizbornoj je kampanji glavna tema bila ekonomija, najčešće kritika ljevice prema Trumpu da je carinama i ratom u Iranu pridonio povećanju cijena hrane u trgovinama, goriva na crpkama i povisio kamate na stambene kredite. Ljevica, ukratko, govori da je svakodnevni život prosječnog, običnog Amerikanca pod Trumpom postao teži nego što je bio. Trumpu su leđa okrenuli mnogi birači na centru, koji nisu ni demokrati ni republikanci, a zbog njegova pokretanja rata u Iranu od predsjednika su se ohladili i mnogi na stranačkoj desnici koji su protiv miješanja Amerike u druge dijelove svijeta. Zbog toga uz predsjednika stoji više-manje samo njegova čvrsta stranačka baza, odnosno 30-35 posto birača koji mu u anketama daju podršku.

Bio je to jedan od glavnih razloga zašto je velika većina analitičara jučer predviđala da će demokrati uspjeti ostvariti pobjedu, uz otvoreno pitanje kakva će ta pobjeda biti. Gotovo su svi predviđali da će demokrati tako osvojiti većinu u Zastupničkom domu, a bili su i favoriti za osvajanje Senata. Trumpu nisu išle u prilog ankete ni opće stanje u zemlji, ali još više je protiv njega bila povijest. Naime, na velikoj većini izbora na pola mandata predsjednikova stranka gubila je mandate, obično zato što bi se njegovi birači pasivizirali, dok bi se druga strana mobilizirala. Usto je interes za izlazak na ove “midterm” izbore osjetno niži nego u onim godinama kada Amerikanci biraju i predsjednika. Zbog toga je Trump u kampanji pokušavao motivirati svoje birače, ponavljajući stalno da od njih traži da se “pretvaraju” da je on na listiću i da glasaju za republikance. Rezultati će pokazati je li mu ta taktika uspjela.

Uoči izbora posebno je fokus javnosti bio na nekoliko ključnih izbora za Senat, a možda i najzanimljivija utrka bila je ona u Teksasu gdje je demokrat James Talarico, prema anketama, bio blizu osvajanja mjesta senatora. Njegova eventualna pobjeda bila bi prva pobjeda demokrata u saveznoj državi koja je republikanska utvrda, i značila bi ponajprije udar na Trumpov prestiž, i moguće bi bilo da će izbori biti zapamćeni po tomu.

Važno rješenje

Ne podnosite stomatološke zahvate ili imate snažan refleks povraćanja? Postoji i drugačiji pristup

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Postavlja se pitanje što će se konkretno promijeniti pobijede li demokrati i osvoje većinu u Zastupničkom domu Kongresa ili Senatu. Mogu li u dvije posljednje godine mandata od Trumpa učiniti “fikus”?

Senat i Zastupnički dom američki su ekvivalent parlamenta ili Hrvatskog sabora, no ipak uz brojne američke karakteristike. Glavni je zadatak Kongresa donositi zakone i politike, a usto odobrava i financijska sredstva predsjedniku za njegove konkretne politike. Još je važniji aspekt rada ove institucije to što ona pokreće istrage pa su tako demokrati, osvoje li većinu, već najavili pokretanje istraga protiv postupaka Trumpa i njegove obitelji koje oni doživljavaju koruptivnima. Kongresna istraga ozbiljna je stvar u Americi, i one često služe kako bi Americi otkrile nezakonitosti, a pritom mogu skrenuti i fokus javnosti na konkretnu političku temu.

Isto tako, u javnosti se opet spominje mogućnost da će demokrati pokrenuti opoziv predsjednika Trumpa, što su već dva puta i učinili u njegovu prvom mandatu, ali je oba puta Senat odbio s dovoljnom većinom podržati taj opoziv, što se na kraju demokratima čak i obilo o glavu jer je Trump stvorio imidž nepravedno progonjenog političara, kako je on to tumačio, a milijuni su se njegovih birača slagali s time. Trump je već rekao da smatra da će ga demokrati ponovno pokušati opozvati ako ponovno osvoje većinu tako da će pojam “impeachmenta” vjerojatno biti često spominjan kao neka vrsta nuklearne opcije protiv predsjednika.

No, s druge strane, Kongres nije svemoguć i neće moći spriječiti svaki Trumpov potez. Primjerice, Kongres neće moći jednostavno narediti predsjedniku Trumpu da zaustavi svoj rat u Iranu. Štoviše, iako je proglašenje rata u isključivoj domeni američkog Kongresa, a ne izvršne vlasti, predsjednici redovito zaobilaze tu ustavnu činjenicu tako da SAD službeno nije proglasio rat nijednoj zemlji još od Drugog svjetskog rata, iako je pokrenuo niz oružanih intervencija u svijetu. Iako je Iran posljednjih mjeseci pokretanjem napada u Hormuškom tjesnacu želio dodatno povisiti globalne cijene goriva sa željom da Trump izgubi na izborima, predsjednik i dalje ostaje gospodar rata.

“Demokratska većina sigurno bi mogla zakomplicirati život Trumpu, pokrenuti istrage, saslušanja i potencijalne napore za ograničavanje ratnih operacija. No Trump će ostati vrhovni zapovjednik još dvije godine. I najvažnije odluke o Iranu i dalje će donositi Bijela kuća”, zaključio je CNN.

Međusobne sabotaže

Isto tako, Trump ima još jedan adut u rukavu koji mu dopušta ustav. Kada Kongres donese neki zakon, predsjednik ima mogućnost podnošenja veta, odnosno stopiranja zakona. Taj veto zatim oba doma Kongresa mogu suzbiti, ali je potrebna dvotrećinska većina što se u današnjoj podijeljenoj Americi gotovo sigurno neće dogoditi. Zato je Trump samog sebe unaprijed proglasio “Misterom Veto” dogodi li se da njegova stranka doista izgubi izbore.

“Dogodi li se to, pretpostavljam da ću postati Gospodin Veto. Neću im ništa dopustiti. Nakon toga ćemo u nekom trenutku vjerojatno početi sklapati dogovore. To mi se već dogodilo. Ne bi to bilo prvi puta da predsjednik nema pod kontrolom Zastupnički dom ili Senat”, rekao je Trump koji već ima iskustvo poraza na izborima na pola mandata 2018. godine, no isključivo u Zastupničkom domu, dok je tom prilikom u Senatu zadržao većinu.