Zakon o malo poduzetništvu (Small Business Act) vodeći je politički program EUa prema malom i srednjem poduzetništvu, koji je Europska Komisija izradila još 2008 godine.  

Iako se službeno zove zakonom, više je riječ o skupu mjera i politika, organiziranih u 10 tema ili načela koje nacionalne Vlade trebaju ugraditi u svoje politike i mjere. Kako bi se mogao analizirati napredak europskih zemalja u provedbi ovog zakona, jednom godišnje Europska Komisija izrađuje pregled uspješnosti (Performance Review), kao i informativne listove (Fact Sheet) za svaku pojedinu državu. Cilj donošenja ovog europskog zakona i mjerenja njegove provedbe je  stvoriti jednake uvjete malim i srednjim poduzećima diljem EUa te poboljšati administrativno i pravno okruženje kako bi se poduzećima omogućilo da u potpunosti ostvare svoj potencijal za otvaranje radnih mjesta i za rast. Mjerenje obavljeno u 2014. godini pokazalo je da se uspješnost malih i srednjih poduzeća znatno razlikuje prema veličini, sektoru i državama, što je donekle  bilo za očekivati.

Najveći oporavak, u odnosu na prethodne godine tj krizne godine, a uspoređuje se s  2008. godinom, doživjela su srednja i mikropoduzeća, dok su mala poduzeća još ispod razine prije krize.  U odnosu na zapošljavanje, sva poduzeća, neovisno o veličini, zapošljavaju manje radnika nego 2008., ali skupina mikropoduzeća bilježi najveći relativni pad. Kriza je najviše pogodila mala i srednja poduzeća iz građevinarskog i proizvodnog sektora, dok su se sektor poslovnih usluga, informacijski i komunikacijski sektor te sektor nekretnina pokazali najdinamičnijima i koja su premašila razinu prije krize i to stopama od 7 %, 9 % i 15 %. Među državama članicama nastale su jasne razlike tj podijelile su se  na dva pola; zemlje koje su se potpuno opravile od krize i zemlje na drugoj strani ljestvice, koje se nisu oporavile  i sadašnji im je razvoj ispod stanja iz 2008 godine.

U prvoj grupi nalaze se Njemačka, Austrija, Švedska, Belgija, Malta, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina i Francuska. Mala i srednja poduzeća iz tih zemalja su se i po zapošljavanju i dodanoj vrijednost u potpunosti oporavila i čak premašila razinu iz 2008., iako se stabilnost razvoja među državama razlikuje. Mala is srednja poduzeća iz ovih su imala uglavnom velik rast dodane vrijednosti ali manje izražen  rast u zapošljavanju. Samo su u njemačkoj mala i srednja poduzeća zabilježila porast zapošljavanja za 10 % ili više u odnosu na 2008. U drugoj grupi je deset zemalja: Grčka, Španjolska, Portugal, Hrvatska, Cipar, Irska, Rumunjska, Slovenija, Mađarska i Latvija.

Razina dodane vrijednosti koju su stvorili mala i srednja poduzeća u ovim zemljama bila je 10 % (ili više) ispod razine u odnosu na 2008. godinu. Rezultati za Hrvatsku, u provođenju ovog Zakona pokazuju ispodprosječne rezultate u većini područja. Glavni prioritet hrvatske politike prema malom i srednjem poduzetništvu  treba biti poboljšanje poslovnog okruženja rješavanjem slabosti u upravi i pravosuđu. Najvećim preprekama za poduzetnike navode se nepovoljno poslovno okruženje ili presloženi uvjeti za poduzetničku aktivnost, nedostatak stabilnosti i predvidljivosti zakonodavstva. Preporuka da se provode testovi za mala i srednja poduzeća za sve najavljene zakonodavne promjene.

Treba pojednostavniti komplicirane upravne postupke. Donesena je strategija razvoja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje 2013. – 2020. U njezinim prioritetima odražavaju se prioritetna područja politike EUa, ali ona još nije pretvorena u mjere politike.To su skraćeni rezultati ovakvog godišnjeg izvještavanja, koje se odnosilo na 2013. i početak 2014. godine, a upravo je započelo ocjenjivanje za 2014 i početak 2015. godine. Hrvatska je uključena u ocjenjivanje svojih politika i mjera prema malim i srednjim poduzetnicima.