Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući odobrenju drugog paketa pomoći Grčkoj, no trgovalo se oprezno zbog recesije u Europi i visokih cijena nafte.

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, zahvaljujući odobrenju drugog paketa pomoći Grčkoj, no trgovalo se oprezno zbog recesije u Europi i visokih cijena nafte. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 0,3 posto, na 12.982 boda, a za toliko je porastao i S&P 500, dosegnuvši 1.365 bodova. Oba indeksa dosegnula su najviše razine od prve polovice 2008. godine, nekoliko mjeseci prije kolapsa Lehman Brothersa i vrhunca financijske krize 2008. godine.

Nasdaq indeks porastao je, pak, 0,4 posto, na 2.963 boda, najvišu razinu od prosinca 2000. godine. Odluka ministara financija eurozone o odobravanju nove pomoći Grčkoj od 130 milijardi eura pozitivno je na početku tjedna utjecala na tržište, no ne previše jer se takav rasplet grčke dužničke krize već neko vrijeme očekivao. Ulagače su ohrabrili i dobri američki makroekonomski podaci. Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u posljednja četiri tjedna iznosio je prosječno 359.000, najmanje još od ožujka 2008. godine, tri mjeseca nakon početka duboke recesije. Indeks raspoloženja potrošača, koji sastavljaju Thomson/Reuters i Sveučilište u Michiganu, ojačao je u veljači sa 75 na 75,3 boda, najvišu razinu u godinu dana. Prodaja novih kuća pala je, pak, u siječnju 0,9 posto, no to je bolji podatak nego što se očekivalo. „Podaci su OK. Nisu loši, ali ni sjajni. Polagano pužemo prema gore, no čini se da nema previše povjerenja na tržištu“, kaže Brian Lazorishak, portfelj menadžer u tvrtki Chase Investment Counsel.

Već danima cijene dionica polagano rastu, no čini se da ulagači ne vjeruju da je taj uspon održiv. Posebice, zbog loših prognoza za Europu. Prema procjenama Europske komisije, eurozona će u ovoj godini zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda za 0,3 posto, dok se za EU u cjelini predviđa stagnacija gospodarstva. Loše na tržište utječe i snažan rast cijena nafte, potaknut političkom napetošću u vezi Irana. Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku skočila je na 108 dolara po barelu, najvišu razinu u devet mjeseci. To bi moglo povećati troškove kompanija, ali i smanjiti potrošnju Amerikanaca na druge proizvode. Ulagači su oprezni i zbog neimpresivnih poslovnih rezultata američkih tvrtki. Prema podacima Thomson Reutersa, dosad je izvješća objavila 461 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 63,3 posto nadmašilo očekivanja, dok je u prethodnim kvartalima to ostvarilo oko 70 posto kompanija.

Zbog svega toga, ulagači su suzdržani, pa je obujam trgovanja bio mršav. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika su prošloga tjedna dnevno mijenjale 6,4 milijarde dionica, dok je u veljači prošle godine dnevni prosjek iznosio 7,8 milijardi. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,50 posto, na 5.935 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,23 posto, na 6.864 boda, a pariški CAC 0,81 posto, na 3.467 bodova. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 2,8 posto, na 9.647 bodova, najvišu razinu u sedam mjeseci.

(Hina/pd)