Kad bi nacionalni patentni sustav razvijenih zemalja i zemalja u razvoju bio integriran u trgovinski sustav, rezultat bi bio viši stupanj specijalizacije među ulagačima te, uz to, ubrzane tehnološke inovacije i rast produktivnosti. No, prema trenutno važećim dogovorima, države članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ne udovoljavaju zahtjevima stranih ulagača za polaganjem prava na njihove vlastite inovacije. Više nego ikada do sada, svijetu je potreban novi okvir trgovinskih pravila kako bi se olakšala prekogranična razmjena ideja.

Ekonomski rast u osnovi je potaknut rastom produktivnosti, koji je pak potaknut stvaranjem novih tehnologija. U današnjem svijetu, takve će se inovacije sve više razvijati kao posljedica koordinacije među ulagačima diljem kompanija i zemalja. Međutim, rast produktivnosti usporen je već više od 50 godina, uvelike uslijed rupa u trgovinskim pravilima, merkantilizma intelektualnog vlasništva kroz "prisilni prijenos tehnologije" i slabljenja nacionalnih patentnih sustava. Ti su čimbenici isključivali grassroots ulagače iz baze. Trenutno okruženje prihvaća samo moćne igrače, učinkovito isključujući milijune ideja iz globalnih tržišta.

Kooperativna strategija
Očito je potrebna kooperativnija strategija. Vjerujemo da okvir prekogranične tehnološke razmjene na temelju patentne zaštite i provedbenih mehanizama može osloboditi kreativnost kako u razvijenim gospodarstvima, tako i u gospodarstvima u razvoju. Uz adekvatna pravila, nediskriminirajuće, otvoreno tržište za patentiranu tehnologiju – sukladno Pariškoj konvenciji za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1883. godine – stvorilo bi poticaje za veću prekograničnu suradnju.

Naravno, postići cilj da takva inicijativa funkcionira nosi velike izazove. Potreban nam je globalni okvir koji provodi u djelo načelo obostrane koristi kroz inovacije, što uključuje sve ljude, bez obzira na zemlju njihovog podrijetla.

To znači daljnju integraciju postojećih patentnih sustava u trgovinski sustav i usvajanje zajedničkih pravila čiji su poticaji kompatibilni s digitalnim gospodarstvom u nastajanju. U središtu pažnje trebalo bi biti postizanje proizvodnih dobitaka diljem tržišta u patentnim licencama i prijenosima, kroz eksperimentiranje s različitim pravilima i provedbu onih koja polučuju željene ishode. Takav institucionalni proces učenja vjerojatno bi transformirao trgovinski sustav i rezultirao većom prekograničnom suradnjom.

Uništeno tržište idejama
Međutim, u ovom trenutku, pravila Svjetske trgovinske organizacije obuzdavaju rast, jer ne uspijevaju potaknuti tvrtke na "dijeljenje" vlastite tehnologije između sebe putem trgovine ili licenciranja. Ako tvrtka koja se bavi određenim inovacijama može licencirati dijelove patentnog portfelja druge tvrtke, makar čak i marginalne, tada se ona može u većoj mjeri usredotočiti na specijalizirano područje koje joj najbolje odgovara.

Stoga bi specijalizacija dovela do produktivnijih izuma. Neophodna su trgovinska pravila Svjetske trgovinske organizacije koja stvaraju uvjete za takvu specijalizaciju kroz uspostavu tržišta za trgovinu idejama, osobito između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. S takvim tržištem, ulaganja bi se mogla usmjeriti na područja u kojima su proizvodni dobici najveći. Prema okviru koji mi predviđamo, prakse kao što je prisilni prijenos tehnologije trebale bi biti  ograničene. Uvjetovanje pristupa tržištu prijenosom tehnologije omogućuje zemljama u razvoju "hvatanje koraka" s razvijenim zemljama, ali ono također slabi izglede za dugoročni rast produktivnosti. Uklanjanjem poticaja za ulagače vezano uz blagodati trgovine patentima, prisilni prijenos tehnologije učinkovito uništava tržište idejama.

Nadalje, zemlje koje se upuštaju u tu praksu slabe vlastiti ekonomski potencijal, navodeći vlastite ulagače na odlazak u zemlje koje će zaštititi njihova prava. Trenutno ima manje poticaja za visoko rizična ulaganja u nove tehnologije namijenjene povećanju produktivnosti, jer je moguće samo dodati "značajke" postojećim proizvodima. Napušteno je načelo staro 500 godina prema kojemu treba poštivati izumitelja. Međutim, stvaranje međunarodnog tržišta patentima vjerojatno bi potaknulo rast tehnologija namijenjenih povećanju produktivnosti samo ako se primjenjuju učinkoviti poticaji temeljeni na pravilima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

To iziskuje tri koraka. Prvo, Svjetska trgovinska organizacija trebala bi započeti diplomatski postupak transformacije u tijelo koje primjenjuje načela patentnog prava na tržištu (i prava ostalog intelektualnog vlasništva). Kao rezultat toga, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji moglo bi se suziti, jer bi mogla biti neophodna odredba koja isključuje zemlje članice u cilju postizanja usklađenosti s propisima na tom području.

Testiranje novih pravila
Nadalje, kako bi se započeo postupak institucionalnog učenja, Svjetska trgovinska organizacija potaknula bi zemlje članice na testiranje novih pravila kojima se uređuje trgovanje patentima. Po donošenju odluke, ta bi se pravila inkorporirala u postojeće sporazume. Naposljetku, Svjetska trgovinska organizacija provela bi ta pravila među zemljama sudionicama te među bilo kojim zemljama koje žele ući ili ponovno ući u taj blok.

Inkorporiranje integriranog patentnog sustava u globalni trgovinski okvir stvorilo bi snažne poticaje za suradnju, dijeljenje i razmjenu među izumiteljima iz razvijenih zemalja i iz zemalja u razvoju. Istovremeno bi inovacijske strategije temeljene na zloupotrebi intelektualnog vlasništva sve više padale u nemilost, uslijed prijetnje "isključenja" iz nove Svjetske trgovinske organizacije, te, osobito, uslijed prijetnje od gubitka dobitaka od trgovanja.

Novi bi sustav opunomoćio kreativne ljude posvuda, uključujući i one u najmanje razvijenim zemljama. Trebali bismo započeti s istraživanjem mogućnosti načina funkcioniranja integriranih tržišta patentima. Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Japan, Južna Koreja, Kina i brojne zemlje u razvoju trebaju igrati važnu ulogu. 

Koautor Eskil Ulberg je profesor ekonomije na Sveučilištu George Mason te direktor Programa trgovine idejama na Institutu za upravljanje inovacijama i tehnologijom

© Project Syndicate 2018.